Prije četiri godine niko se nije potresao kada je Crkva Svete Sofije u Istanbulu (Aja Sofija) pretvorena u džamija. Kada je nedugo potom i veličanstvena vizantijska Crkva Hrista Spasitelja, poznatija kao Hora, preimenovana u džamiju, skoro da nije ni primjećeno.

Pokoji stubac u novinama, skoro neopažen.

Istorija se nemilosrdno poigrala sa ovim istanbulskim crkvama. O tragizmu hrišćanskih spomenika u Istanbulu danas svjedoče zidovi prekriveni debelim slojem maltera ispod kojih vire, prkosno, mozaici i freske koje su, kako tvrde stručnjaci, remek-djela vizantijske umjetnosti.

Crkva Hrista Spasitelja u Polju

Crkva Hrista Spasitelja ili Hora podignuta je u četvrtom vijeku na periferiji Konstantinopolja. Hora je sagrađena na mjestu mnogo starije crkve koja je bila izvan grada, „u polju“, pa otuda i ime - hora, na grčkom, znači polje. Crkva je bila sve do 1511, kada po nalogu Atik paše, velikog vezira Bajazita II, postaje džamija i dobija naziv Ali-pašina džamija ili Karije džamija.

Dograđen joj je minaret, premalterisane su freske i mozaici i u njoj se klanjalo skoro pet vijekova.

Video: katera.news

Godine 1944, Crkva Hrista Spasitelja pretvorena je u muzej. Poslije toga ona je bila zapostavljena i prepuštena zubu vremena koje je ozbiljno nagrizlo. Zidine su vremenom oronule, a prilikom istraživanja njene unutrašnjosti 1948. godine, ispod sloja maltera otkriven je ikonopis, vizantijske ikone i mozaike.

Deceniju kasnije, otvorena je za javnost. Sve do 2020. godine.

Muzej ili džamija?

U novembru 2019. godine državni savet Turske je donio odluku da se hram preda pod upravu Dijaneta – resora za poslove religije. Ukaz iz 1945. godine po kojem je Hora bila pretvorena u muzej je bio ukinut, a odluka da se Aja Sofija pretvori u džamiju, izazvala je opravdane sumnje nekih eksperata da istu sudbinu čeka i Crkva Hrista Spasitelja.
Potez predsjednika Erdogana, ponovno pretvaranje ove crkve u džamiju, mogao se očekivati, jer je, kako kaže, „želi da ispravi greške prošlosti“. 

Od početka maja, Hora, sada Karije džamija, ponovo je otvorena za islamske vjernike.

Foto: katera.news

Živopisna istorija hrišćanstva

Nikolas Uzonoglu, predsjednik Univerzalne federacije istanbulskih Grka, opisao je značaj Hora crkve.

"Hora je najvažnija građevina posljednje renesansne epohe Vizantijskog carstva i prikazuje bit hrišćanstva."

Istanbul je i centar pravoslavlja

Drevni Konstantinopolj ili Carigrad, a današnji Istanbul, grad je sa izuzetno dugom istorijom. Ovaj grad je imao nemjerljiv doprinos i značaj za hrišćansku duhovnost, kulturu i umjetnost, koja se razvijala hiljadu godina u Carigradu i Vizantiji.

Ovim tekstom portal "Katera" nastoji da "prodrma" svijet, okupiran većim problemima, i glasno progovori o hrišćanskim spomenicima, koji, skrajnuti od žiže interesovanja, ostaju da nijemo svjedoče o "umjetničkim djelima koja pričaju priču o hrišćanstvu“.

~ Fotografije su autentične, nastale u maju 2024. godine.