Ekipa portala "zurnal.info" obišla je nekoliko bh. gradova u kojima postoje ulice nazvane po fašistima, zločincima, okupatorima, kvislinzima, saradnicima fašističkih režima, a ovog puta reportaža stiže iz Sarajeva.

Kao i u brojnim drugim bh. gradovima i drugim naseljenim mjestima, i u Sarajevu su tokom i nakon rata promijenjeni nazivi brojnih ulica.

Tako danas neke ulice glavnog grada nose nazive antisemita, fašističkih ideologa, saradnika fašističkih i nacističkih okupatora, ustaških činovnika, pukovnika… Uprkos brojnim zahtjevima i inicijativama da se sporni nazivi ulica promijene, to se još uvijek nije desilo.

Ulica Mustafe Busuladžića

Kada se govori o spornim nazivima ulica u glavnom gradu, prvo ime koje se spomene je Mustafa Busuladžić.Portal "zurnal.info" podsjeća zašto je neprihvatljivo da ulica bude nazvana po njegovom imenu.

Nerijetko opisivan kao jedna od najznačajnijih intelektualnih figura svog vremena, što je svakako upitno, Busuladžić je u Drugom svjetskom ratu držao stranu ustaškog režima i nacističke Njemačke.

Poznat je prema svojim antisemitskim stavovima. Tako je, između ostalog, Busuladžić napisao:

- Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.

Antikomunist, antisemit, neko ko je podržavao ustaške i nacističke stavova, te progon sarajevskih Jevreja, saradnik okupatora, saradnik kontroverznog palestinskog muftije El Husseinija, nastavnik u školi imama "SS" divizije, zaposlenik na Radiju Rim u vrijeme Musolinijeve vladavine (gdje je radio u dijelu programa koji se emitovao na hrvatskom jeziku, doprinoseći propagiranju fašističke ideologije) – kratak je opis Mustafe Busuladžića.

Zbog navedenog je nakon rata osuđen na smrtnu kaznu.

Ulica Muhameda efendije Pandže

Poznat prema tome što je bio jedini hodža u vrijeme tzv. NDH koji je učestvovao u ustaškoj povorci kroz Sarajevo, Muhamed efendija Pandža godinama je predsjedavao Merhametom, te je važio za velikog germanofila.

Autor je tekstova u kojima je hvalio Adolfa Hitlera i Antu Pavelića – vjerovao je da muslimanska omladina treba „slijediti put kojim su krenuli Hitler i Pavelić“.

Kada je u Sarajevo došao kontroverzni palestinski muftija El Husseini, agitovao je za uključivanje muslimana u 13. "ЅЅ" Handžar diviziju.

Sporni tekstovi, učenje dove za Hitlera i predvođenje jedne grupe muslimana u posjeti Anti Paveliću, bili su razlozi zbog kojih je osuđen na zatvorsku kaznu, a prema dostupnim informacijama iz zatvora je izašao 1952.  godine.

Ulica Huseina Đoze 

Husein Đozo, koji se školovao i u Egiptu, svakako je bio uticajan musliman tokom i nakon Drugog svjetskog rata. Iako je prema određenim izvorima Đozo tokom Drugog svjetskog rata, kao član Glavnog odbora El Hidaje, potpisao rezoluciju kojom se osuđuje ustaška politika, činjenica je da je Đozo 1943. godine dobrovoljno pristupio "ЅЅ" Handžar diviziji.

Pisao je pisma Henrihu Himleru u kojima je isticao spremnost brojnih vojnika da polože život za Adolfa Hitlera. Povremeno je služio kao divizijski imam, a bavio se prosvećivanjem trupa i obukom drugih imama.

Nakon rata je osuđen na pet godina zatvora i gubitak građanskih prava.

- Svojim radom je podigao moral u neprijateljskim jedinicama - isticalo se. 

Ulica Sulejmana Pačariza Hodže

Tokom Drugog svjetskog rata, Sulejman Pačariz Hodža je pod svojim nadzorom držao područje Prijepolja u Sandžaku (Raška). Ovo područje prvo su okupirale ustaše i pripojile tzv. NDH.

Poznat kao beskrupulozan borac, Pačariz je formirao Muslimansku miliciju u Sandžaku, u okviru tzv. NDH.

Na početku je sa svojim ljudima vodio žestoke borbe sa četnicima, a nešto kasnije i s partizanima. Prema dostupnim informacijama, Pačariz je svoje borce naoružavao od tzv. NDH, ali i od Italijana. Zabilježeno je da su tokom jedne akcije napravili zločine i nad civilnim srpskim stanovništvom.

Tokom cijelog rata sarađivao je s okupatorima, kako italijanskim fašističkim, tako i njemačkim nacističkim. Kada je postalo jasno da oni gube rat, pred partizanima se povukao ka zapadu i svoje jedinice stavio pod komandu zloglasnog ustaškog generala Vjekoslava Maksa Luburića, te je dobio čin pukovnika Hrvatskih oružanih snaga.

Nije poznato da li je izveden na sud i osuđen na smrt ili je ubijen bez suđenja.

Ulica Envera Čolakovića

Rođen u Budimpešti, Enver Čolaković, najpoznatiji je prema svom romanu „Legenda o Ali-paši“ iz 1944. godine.

Kada je riječ o Čolakoviću, Drugi svjetski rat dočekao je u Sarajevu. Međutim, nakon što su mu 1944. poginuli roditelji u bombardovanju Sarajeva, seli se u Zagreb.

Ono što je sporno u njegovom djelovanju jeste to što je prihvatio poziv ustaškog lidera Ante Pavelića da bude ataše za kulturu pri poslanstvu tzv. NDH u Mađarskoj. Dakle, bio je aktivni činovnik jedne fašističke tvorevine.

Iz Budimpešte se vraća nakon što je slomljena pronacistička vlast u toj državi.

Prethodno je bio glavni sekretar Glavnog odbora Matice hrvatske u Sarajevu. Njegov roman „Legenda o Ali-paši“ proglašen najboljim proznim djelom u tzv. NDH 1943. godine.

Iako je prema dostupnim informacijama u socijalističkoj Jugoslaviji nekoliko puta privođen, nikada nije osuđen. Poslijeratna vlast je zabranila objavljivanje njegovih djela. Umro je 1976. od posljedica srčanog udara.

Ulica Fehima reisa Spahe

Fehim Spaho, brat Mehmeda Spahe, lidera bh. muslimana između dva svjetska rata, bio je šesti po redu reis-ul-ulema u vremenu Kraljevine Jugoslavije i tzv. NDH.

Prema dostupnim informacijama, izjašnjavao se kao Hrvat, a iako je prije rata podržavao opstanak tadašnje jugoslovenske države, kasnije je prihvatio tzv. NDH i pozvao je sve muslimane da urade isto.

Upravo je podržavanje fašističke satelit-države sporno kada je riječ o Fehimu Spahi, iako je i on sam kasnije iznosio pritužbe na račun ustaške vlasti. Iznenada je umro u februaru 1942. godine.

Ulica Asafa Serdarevića

Jedan od osnivača pokreta „Mladi muslimani“, Asaf Serdarević bio je u jedinici kontroverznog Muhameda efendije Pandže.

Partizani su ga 1944. godine uhapsili i strijeljali u Vitezu.