U mjestu Janjila na Petrovačkoj cesti služen je parastos i položeni vijenci kod spomen-krsta, gdje je hrvatska avijacija prije 28 godina tokom vojno-policijske akcije "Oluja" bombardovala srpsku izbjegličku kolonu.

Parastos srpski stradalnicima je pored spomen-obilježja i budućeg kompleksa sa kapelom u Janjili kod magistralnog puta Bosanski Petrovac-Ključ služio arhimandrit Varnava Damjanović uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva Eparhije bihaćko-petrovačke.

Odavanje počasti ubijenim u Pogromu "Oluja" organizovao je Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", čiji je direktor Savo Štrbac bio među onim koji su prisustvovali parastosu.

Nevino stradalim na Petrovačkoj cesti počast su odale brojne delegacije među opštine Drinić i Bosanski Petrovac, Boračke organizacije Republike Srpske i monogih opština, delegacija Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", ratni veterani iz Ribnika, ali i mongi Ličani.

Foto: srna.rs

Štrbac je ranije rekao za Srnu da su na Petrovačkoj cesti ubijeni nevini civili u izbjegličkoj koloni koja je išla iz Like i sjeverne Dalmacije.

Prema podacima "Veritasa" prilikom bombarodvanja hrvatska avijacija na licu mjesta ubila je desetoro ljudi, među kojima je četvoro djece, djevojka od 20 godina, a nekoliko desetina Srba je teško ranjeno, nakon čega je dvoje je podleglo.

Štrbac je naveo da je najtragičnija sudbina Vedrane Stijelje koja je na Petrovačkoj cesti izgubila muža i svekra, bila ranjena i ona i njena ćerka od tri godine.

Prema njegovim riječima, Vedrana se porodila u novosadskoj bolnici i umrla na porođaju, a ljekari su rekli da je jedini razlog smrti šok koji je doživjela.

Tridesetjednogodišnja Aleksandra Stijelja rodom iz Zagrada kod Benkovca kaže da je "Oluja" zločinska akcija u kojoj su ubijeni njen otac i djed, dok je majka nakon porođaja umrla od posljedica ranjavanja.

- Nakon ispaljenih raketa na Petrovačkoj cesti 7. avgusta 1995. godine, koje su usmrtile 10 ljudi na licu mjesta, među njima i mog oca Mirka i deda Branka, ispalili su i rafalnu paljbu po civilima. Tad smo mama, brat i ja bili ranjeni, ali i još dosta naroda - prisjetila se ona.

Stijelja je navela da je njena majka preminula od posljedica ranjavanja na Petrovačkoj cesti.

- Mama je umrla nakon porođaja od posljedica ranjavanja i ogromnog stresa koji je preživjela tih dana. Rodila je moju Tanju živu i zdravu. Nas troje smo danas odrasli ljudi koji potvrđuju da je `Oluja` zločinačka akcija, razlog za upaliti svijeću i pomoliti se za nastradali i prognani narod iznova - istakla je Stijelja.

Ona je podsjetila da niko nije odgovarao za stradanje srpskog naroda na Petrovačkoj cesti.

- Niko nikad nije odgovarao za smrt tih ljudi. Istina je bolna i nekima će zasmetati, ali je istina i ja ću je ponavljati dok sam živa - navela je Stijelja.

Pogrom Srba u "Oluji" počeo je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz Februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sva obilježja genocid.