Rano stupanje u partnerske odnose, nedovoljno seksualnog vaspitanja, ali i sve veći uticaj sadržaja sa interneta, samo su neki od faktora koji mogu da doprinesu neželjenim trudnoćama, čiji broj iz godine u godinu raste, a među pacijentkinjama u Srpskoj koje su imale abortus bila je i djevojčica od 13 godina.

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, ukupan broj prekida trudnoće u Srpskoj u 2023. godini iznosio je 1.503 u javnim zdravstvenim ustanovama i 34 u privatnim, dok su u 2024. godini registrovana 1.634 prekida u javnim i 37 u privatnim zdravstvenim ustanovama.

Kako su naveli za "Glas", u 2023. godini najmlađa osoba kod koje je evidentiran abortus imala je 14 godina, dok je u 2024. godini najmlađa osoba kod koje je obavljen medicinski pobačaj imala 13 godina. Podaci za prošlu godinu, kako kažu, još nisu kompletirani.

Razlozi za prekid trudnoće, prema riječima ginekologa Mirka Šarana iz Dervente, su različiti, a jednu od značajnijih uloga imaju socijalne i ekonomske prilike kao i životne ambicije žena.

- Dio slučajeva povezan je sa socijalnim statusom, drugi sa odlaskom u inostranstvo, ali i karijerom. Primjetan je porast broja određenih medicinskih anomalija i pobačaja, ali je teško sa sigurnošću utvrditi šta je uzrok ostalih zahvata - kazao je Šaran za "Glas".

Upozorava da su rane trudnoće, posebno kod djevojčica od 13 i 14 godina ozbiljan rizik, kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje.

- Posljedice mogu biti dugoročne i nikada nisu zanemarive. Zabrinjava podatak da procenat ide uzlaznom putanjom. Prilično je zanemarena edukacija mladih o reproduktivnom zdravlju - istakao je Šaran naglasivši da nivo obrazovanja i nedovoljno kritičko sagledavanje informacija kojima su mladi izloženi na interentu predstavljaju značajan problem.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da prekid trudnoće ne bi trebalo posmatrati samo kao medicinsko pitanje već i kao društveni problem koji zahtijeva angažman porodice, obrazovnog sistema i zdravstvenih ustanova.

- Pitanje abortusa jedna je od najosjetljivijih društvenih tema kojoj treba pristupiti bez osuđivanja i isključivosti - kazao je Vasić za "Glas".

Ističe da stvari ne treba lomiti "preko koljena" niti odgovarati sa "da" ili "ne", te je važno razumjeti uzroke koji dovode do neželjene trudnoće, ali i posljedice koje abortus može ostaviti.

- Akcenat ne treba stavljati na osuđivanje žena, već na podizanje svijesti i prevenciji - navodi Vasić dodajući da odgovornost ne može snositi samo slabiji pol.

Nepravedno je, kako kaže, svu krivicu prebaciti na žene, jer je za takve situacije potrebna i muška odgovornost, zbog čega je važno raditi na edukaciji oba pola.

Prema njegovim riječima, društvene mreže i sadržaj koji se pruža dodatno utiču na formiranje stavova mladih o partnerskim odnosima i seksualnosti.

- Živimo u vremenu potpune dostupnosti različitih sadržaja, ali je seksualno vaspitanje i dalje tabu tema. Mladi često informacije dobijaju od influensera i sa interneta, umjesto kroz porodicu i obrazovni sistem - zaključio je Vasić.

NIZAK NIVO

Vladimir Vasić naglašava da smo kao društvo na niskom nivou seksualnog obrazovanja što se ne odražava samo na broj neželjenih trudnoća.

- Ovakva situacija utiče i na odnos mladih prema zdravlju, odgovornosti i međusobnom poštovanju - kazao je Vasić i dodao da malo roditelja razgovara sa djecom o seksualnom vaspitanju, što bi u mnogome moglo dovesti do poboljšanja.