Cijena duvanskih proizvoda u BiH još nije na dovoljno visokom nivou da podstiče građane na prestanak pušenja, ocjena je istraživačkog tima Univerziteta u Banjaluci.

Čak 54,6 odsto odraslih pušača nije promijenilo svoje navike nakon posljednjeg porasta cijena, rezultati su sveobuhvatne studije o potrošnji duvana u BiH, koju je, spomenuti istraživački tim uradio ove godine i prezentovao nadležnim institucijama.

Rezultati pokazuju da su čak 47 odsto odraslih muškaraca i skoro 33 odsto žena u BiH svakodnevni pušači.

To je značajno povećanje, ako se podaci porede sa izvještajem Svjetske zadravstvene organizacije za BiH iz 2015. godine, kada je procijenjeno da 35,3 odraslih muškaraca i 21 odsto žena su svakodnevni pušači.

To indirektno govori i da je stopa oporezivanja duvana i duvanskih proizvoda u BiH, i u konačnici cijena i dalje na jako niskom nivou koji ne stimuliše prestanak pušenja.

Zato, preporučuju, politika oporezivanja treba da se fokusira na značajnije povećanje specifične akcize u odnosu na trenutni akcizni kalendar.

Prosječna cijena kutije cigareta trenutno iznosi 4,9 KM, a 20 komada ručno rolanih cigareta košta skoro 2,9 maraka.

Trenutni pušači troše, u prosjeku 76 KM mjesečno na cigarete.

– Prema našim ranijim istraživanjima i simulacijama uticaja povećanja specifične akcize iz 2019. godine, povećanje cijene za 25 procenata će smanjiti potrošnju za 14,6 procenata, a istovremeno budžetski prihodi će se povećati za 2,5 procenata. Koristi od povećanja specifične akcize su veće i za društvo i za budžetske prihode – ispred tima stručnjaka koji je radio istraživanje, za Srpskainfo govori Anđela Pepić, rukovodilac Centra za preduzetništvo UNIBL.

Kako obrazlažu, domaćinstva sa niskim prihodima najviše reaguju na promjene cijena i dohotka, te bi za njih veće cijene duvana i duvanskih proizvoda imale veću korist.

Ne samo da bi najviše smanjili potrošnju, za 22,1 procenat, nego bi imali i smanjenje poreskog opterećenja za 6,4 procenata, koje bi se preusmjerilo na grupe sa srednjim i visokim dohotkom.

– Prevalencija pušenja je izuzetno visoka kod nas i neophodno je da se preduzmu sve moguće mjere u oblasti kontrole duvana i duvanskih proizvoda, a naročito oporezivanja ovih proizvoda, kako bi se prevalencija pušenja smanjila. Takođe, moratorij koji je uveden na fiksni dio akcize ne bi trebao da bude politika Uprave za indirektno oporezivanje u narednom periodu i neophodno je ići i sa agresivnijim oporezivanjem duvanskih proizvoda nego što je to trenutno slučaj sa postepenim povećanjem stope oporezivanja – kažu banjalučki stručnjaci.

Nacionalni koordinator za kontrolu duvana RS, doktor Darko Marković, saglasan je sa prijedlogom za povećanje cijene duvanskih proizvoda jer sva svjetska iskustva pokazuju da upravo cijena najviše utiče na broj pušača.

– Apelovao bih da se iz tih para odvaja tzv. “pušački dinar”, a taj bi novac služio za edukaciju o štetnosti pušenja, za liječenje ljudi oboljelih od pušačkih bolesti čime bi bio rasterećen Fond zdravstvenog osiguranja, jer bi pušači u stvari sami sebi plaćali liječenje, kao još i za snimanje javnih reklama o opasnostima od pušenja i promociji zdravog života. Dugo se već spominju ovakve inicijative, ali, nažalost, nema sluha da se one i usvoje – ističe Marković.

Na maloprodajnu cijenu cigareta u BiH od pet KM, ukupne obaveze prema državi, proporcionalna akciza, fiksna akciza te PDV-a iznose 4,47 KM.

BiH je prije 11 godina započela usklađivanje oporezivanja akcizom duvanskih prerađevina sa legislativom Evropske Unije. Te, 2009. godine UIO izdala je 534,8 miliona akciznih markica, dok je 2019. godine taj broj bio 227,3 miliona. Ipak prihodi od akciza na duvan su u tom periodu porasli skoro duplo, sa 449,4 miliona KM na 867 miliona KM.

– Značajniji pad prihoda od akciza zabilježen je u ovoj godini. Za deset mjeseci prikupljeno je 610,8 miliona KM dok je u istom periodu lane prikupljeno 746,9 miliona KM – rekli su u UIO BiH.

Iz Upravnog odbora UIO napominju da je oporezivanje duvana i duvanskih prerađevina regulisano Zakonom o akcizama u BiH, po kome se usklađuju specifična i minimalna akciza. Nisu kažu, zvanično dobili inicijativu kojom se zahtijeva povećanje specifične akcize, niti su se o tome izjašnjavali.

Minimalna akciza na cigarete od januara iznosiće 3,25 KM, što je isti iznos kao i ove godine.

Crno tržište

Istraživanje pokazuje da 35,3 odsto ukupnog broja pušača konzumira cigarete kupljene na crnom tržištu, ali ne treba upasti u zamku pogrešnog tumačenja ovih rezultata, kažu iz istraživačkog tima.

– To ne znači da je povećanje cijene duvanskih proizvoda dovelo do toga i ne bi trebalo služiti kao argumentacija, često viđena od strane duvanske industrije, da se stopira oporezivanje duvanskih proizvoda. Akcizna politika se uobičajeno koristi za smanjenje prevalencije ka pušenju, dok se za smanjenje crnog tržišta prevashodno koriste druge mjere, kao što su efikasnije inspekcijske kontrole unutar zemlje tako i na granici – precizira tim stručnjaka sa UNIBL.