Od 2002. do kraja 2024. godine za uklanjanje zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava i čišćenje minskih polja potrošeno je čak 875,5 miliona maraka.
Istakli su ovo za "Glas Srpske" iz Centra za uklanjanje mina (BHMAC), nakon što je u javnosti otvoreno pitanje koliko u BiH još ima zaostalih mina i posljednje nesreće koja se prije par dana desila u naselju Hodžići kod Doboja, kada je u minskom polju nesrećno nastradao mladić Mehmed Hasanamidžić (19), a što je bolno podsjetilo na ovakve i slične opasnosti koje prijete decenijama nakon rata.
Prema zvaničnim podacima u BiH i nakon 30 godina od završetka rata postoje još oko 822 kvadratna kilometara površina pod zaostalim minama, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Pod direktnom ugroženošću od tih eksplozivnih sredstava nalazi se čak 93.000 ljudi. Kada je u pitanju crni saldo - od završetka rata pa do 2024. stradalo je više od 1.780 osoba, od čega 625 smrtno, a među njima je i 53 deminera. Iz ovih podataka se može vidjeti i da je od ukupne broja smrtno stradalih od zaostalih mina bilo dosta djece, čak 14 odsto, a žena 10.
Prema riječima nadležnih iz ovog centra, pomenuta svota novca utrošena na deminiranje je i veća, ali oni nemaju te podatke za period od 1996. do 2001. godine, uz opasku da je tada deminiranje bilo finansirano od strane SAD i Svjetske banke. Kada je u pitanju drugi, kasniji period iz ovog centra su naveli da su od navedenog iznosa od 875,5 miliona maraka domaće institucije obezbijedile oko 409 miliona maraka, a ostatak novca donatori i razne međunarodne organizacije.
Među najvećim donatorima bili su SAD, Njemačka, Norveška, Japan, Švedska, ali, kako su istakli, ne treba zanemariti ni ostale zemlje koje preko ITF Enhancing Human Security financiraju deminiranje i tako doprinose da BiH u cijelosti bude očišćena od minske opasnosti. Dodali su i da su pored navedenih donatora veliki doprinos dale i međunarodne organizacije: UNDP, Evropska unija, UNICEF, Komitet crvenog krsta, EUFOR kao i nevladine organizacije.
Kada su pitanju dalji planovi i iz BHMAC-a su naveli da, kada je u pitanju ova godina, ovaj centar ima budžet od 8,48 miliona maraka koji će biti utrošeni kroz dva programa, planiranje i projektovanje protivminskog djelovanja i osiguranje kvaliteta protivminskog djelovanja. Dodaju i da ovo nisu jedina novčana sredstva koja će biti utrošena za ovu namjenu. Navode i da su u budžetu institucija BiH, odnosno budžetskom zahtjevu za 2025. godinu Ministarstva odbrane, zatražena financijska sredstva u iznosu od 1,99 miliona maraka, kao i dodatna od 2,48 miliona kroz aneks budžetskog zahtjeva. Takođe, kako su dodali, za aktivnosti protivminskog djelovanja Federalne uprave civilne zaštite planirana su sredstva u iznosu od pet miliona, a kada je u pitanju Civilna zaštita Republike Srpske - 3,67 miliona.
Pored toga instrumentom pretpristupne pomoći planirana su novčana sredstva u ukupnom iznosu od 10 miliona evra. U planu je da ovaj projekat bude realizovan u naredne tri godine. Njegova implementacija je krenula još 2024. godine kroz početak izvođenja operacija od strane Federalne uprave civilne zaštite i Republičke uprave civilne zaštite RS. U planu je da tokom ove godini počne realizacija 11 projekata - uklanjanja minsko-sumnjivih područja.
Čišćenje Save
Prema riječima nadležnih iz Centra za uklanjanje mina BiH u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan planirana je i realizacija projekta upravljanja vodama među zemljama u slivovima rijeka Save i Drine, a što podrazumijeva i deminiranje desne obale rijeke Save, kao prvog preduslova za bilo koju vrstu aktivnosti na toj rijeci. Financijska vrijednost ovog projekta iznosi oko 8,16 miliona evra.
