Institut za javno zdravstvo Republike Srpske podsjeća građane da se pridržavaju mjera lične zaštite za vrijeme ljetnih mjeseci, a posebno u vrijeme veoma visoke temperature kada treba težiti lakšim, niskokaloričnim namirnicama, prvenstveno voću i povrću.

Specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Vesna Rudić Grujić, rekla je za Srnu da se ishranom sprečava pretjerano znojenje i omogućava nadoknada svih gubitaka tjelesne tečnosti i elektrolita, uz optimalan energetski unos.

- Samim tim obezbijeđeno je pravilno funkcionisanje organizma, uspostavljanje pravilnog metabolizma i umanjeni su štetni stresni uticaji ljetnje visoke temperature - navodi Grujićeva.

Ona ističe da ljeti treba težiti lakšim, niskokaloričnim namirnicama, prvenstveno voću i povrću ili miješanim salatama.

- S druge strane, riba, bijelo meso, proizvodi od integralnog brašna pšenice, integralna riža i kukuruz puno bolje odgovaraju svakom organizmu - kaže Grujićeva. Osim pravilnog izbora namirnica, Grujićeva ističe da hrana mora biti i zdravstveno bezbjedna kako bi se spriječila pojava bolesti koje se prenose hranom /trovanja hranom/.

Visoka temperatura, napomiminje Grujićeva, kod nehigijenske pripreme ili nepravilnog skladištenja hrane ubrzava njeno kvarenje. Ona dodaje da to posebno vrijedi za izletnike u prirodi i organizatore roštilja, kao i za sve ljubitelje kolača.

- Svježa jaja su posebno osjetljiva na visoku temperaturu, kao i razne salame, svježi sirevi, paštete, kremovi, majoneza i slično - ističe Grujićeva. Ona kaže da se sprečavanje trovanja hranom postiže higijenskim rukovanjem životnim namirnicama.

Pravilna ishrana ljeti

Supspecijalista ishrane u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Ljiljana Stanivuk ističe da je upravo pravilna ishrana jedan od načina kako smanjiti štetne posljedice visokih ljetnih temperatura na naše zdravlje i raspoloženje. Stanivukova za Srnu kaže da problem predstavlja to što većina osoba teško pristaje da mijenja svoje navike ishrane, iako se na taj način može puno postići i pomoći svom tijelu u vrlo stresnim uslovima kao što su visoka temperatura vazduha u ljetnim danima.

- Reakcija tijela na povišenu temperaturu je snižavanje tjelesne temperature znojenjem. Kao negativan efekat tog prirodnog tjelesnog odbrambenog mehanizma može se pojaviti dehidracija organizma i druge neželjene nus pojave - kaže ona.

Prema njenim riječima, nepravilnom ishranom povećava se znojenje organizma i samim tim povećano gubljenje tjelesne tečnosti, minerala i nekih vitamina.

- Probava teške hrane zahtijeva veću aktivnost metabolizma, što indirektno povećava tjelesnu temperaturu - kaže Stanivukova. Ona ističe da ljeti generalno treba manje kalorija, odnosno energije koja se dobija iz hrane, što je dodatni razlog da se ljeti izbjegava masna i teško probavljiva hrana.

Ona kao posebno štetne namirnice navodi jako začinjena jela, pečena, pržena i pohovana hrana, masna mesa i mesni proizvodi, pića sa kofeinom, slatkiši, gazirina zaslađena pića, pretjerano rashlađena pića.

- Masna i teška hrana otežava cirkulaciju, pa je potrebno kako se temperatura vazduha povećava, smanjivati konzumiranje teško probavljivih jela - navodi Stanivukova i ističe da se ljeti preporučuje povrće sa roštilja - luk, paprika, tikvice, mrkva, patlidžan, šparoge.

Prema njenim riječima, potreba za slatkim može se zadovoljiti kvalitetnijim ugljenim hidratima i to iz žitarica i voća, posebno suvog voća. Najveće količine dodatog šećera u ljetnom periodu, kako kaže Stanivukova, unose se u osvježavajućim bezalkoholnim napicima - sokovima, pa ih zbog toga treba izbjegavati.

Ona ističe da je u ljetnom periodu preporučena manje začinjena hrana, više sirovog povrća, prednost dati salatama, češće male količine svježeg voća, te kukuruz.

Preporuka je i više koristiti zeleno lisnato povrće velikih listova, hladne i osvježavajuće krem supe, više tečnosti, jednostavno pripremljena jela.

Prema njenim riječima, obroci se moraju pripremati neposredno prije konzumiranja, te da se prednost daje gorkom okusu /salate, zeleno lisnato povrće, sjemenke susama i suncokreta/ i manje količine hrane nego u drugim godišnjim dobima.

Iz Instituta za javno zdravstvo preporučuju nošenje lagane odjeća od prirodnih vlakana, svijetle boje.

- Za vrijeme trajanja povišene spoljne temperature ne bi trebalo napuštati dobro klimatizovan zatvoreni prostor bez prijeke potrebe. Ukoliko je to neizbježno, obezbijediti redovnu rehidraciju u toku boravka na toplom - navode iz Instituta.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske ističu da je neophodno smanjiti intenzitet fizičke aktivnosti ili skraćenje vremena izloženosti dejstvu povišene ambijentalne temperature.