Talibani su nakon dvije decenije ponovo preuzeli vlast u Avganistanu, što je natjeralo brojne građane te zemlje na bijeg pred ovom surovom islamističkom grupom i ponovo otvorilo pitanje da li Evropi, a ujedno i BiH, prijeti novi migrantski talas.
Na meti talibana našli su se aktivisti, novinari, advokati, prevodioci i svi oni koji su proteklih 20 godina sarađivali s Amerikancima i njihovim saveznicima, a koji su se sada povukli iz te zemlje.
Mnogi Avganistanci koji su sarađivali s međunarodnim snagama strahuju od odmazde talibanskih militanata, te su u očaju okupirali aerodrom u Kabulu, koji je trenutno jedino mjesto koje nije pod kontrolom te radikalne grupe, a brojni su krenuli i prema granicama susjednih zemalja.
Više od 60 država, među kojima su i SAD, u međuvremenu je izdalo zajedničko saopštenje u kojem traže da Avganistancima i strancima koji žele da napuste tu zemlju mora biti dopušteno da odu, kao i da aerodromi i granični prelazi moraju ostati otvoreni.
Na meti talibana našli su se aktivisti, novinari, advokati, prevodioci i svi oni koji su proteklih 20 godina sarađivali s Amerikancima i njihovim saveznicima, a koji su se sada povukli iz te zemlje.
Mnogi Avganistanci koji su sarađivali s međunarodnim snagama strahuju od odmazde talibanskih militanata, te su u očaju okupirali aerodrom u Kabulu, koji je trenutno jedino mjesto koje nije pod kontrolom te radikalne grupe, a brojni su krenuli i prema granicama susjednih zemalja.
Više od 60 država, među kojima su i SAD, u međuvremenu je izdalo zajedničko saopštenje u kojem traže da Avganistancima i strancima koji žele da napuste tu zemlju mora biti dopušteno da odu, kao i da aerodromi i granični prelazi moraju ostati otvoreni.
Neke zemlje, poput Sjeverne Makedonije i Albanije, već su ponudile smještaj za Avganistance.
Sve ovo otvorilo je pitanje da li Evropi, ali i BiH, prijeti novi migrantski talas i da li otvorene granice ostavljaju mogućnost da se među migrante koji bježe od talibanskog režima uvuku i oni koji to nisu, a kojima je cilj da izvode terorističke napade širom EU.
Bivši ministar policije i potpredsjednik DNS, Radislav Jovičić, ističe da slučaj Avganistana u velikoj mjeri govori o nesnalaženju čak i velikih sila kada su u pitanju određene krize na svjetskim žarištima.
Na meti talibana našli su se aktivisti, novinari, advokati, prevodioci i svi oni koji su proteklih 20 godina sarađivali s Amerikancima i njihovim saveznicima, a koji su se sada povukli iz te zemlje.
Mnogi Avganistanci koji su sarađivali s međunarodnim snagama strahuju od odmazde talibanskih militanata, te su u očaju okupirali aerodrom u Kabulu, koji je trenutno jedino mjesto koje nije pod kontrolom te radikalne grupe, a brojni su krenuli i prema granicama susjednih zemalja.
Više od 60 država, među kojima su i SAD, u međuvremenu je izdalo zajedničko saopštenje u kojem traže da Avganistancima i strancima koji žele da napuste tu zemlju mora biti dopušteno da odu, kao i da aerodromi i granični prelazi moraju ostati otvoreni.
Neke zemlje, poput Sjeverne Makedonije i Albanije, već su ponudile smještaj za Avganistance.
Sve ovo otvorilo je pitanje da li Evropi, ali i BiH, prijeti novi migrantski talas i da li otvorene granice ostavljaju mogućnost da se među migrante koji bježe od talibanskog režima uvuku i oni koji to nisu, a kojima je cilj da izvode terorističke napade širom EU.
Bivši ministar policije i potpredsjednik DNS, Radislav Jovičić, ističe da slučaj Avganistana u velikoj mjeri govori o nesnalaženju čak i velikih sila kada su u pitanju određene krize na svjetskim žarištima.
– BiH kao zemlja koja je potpuno neuređena zasigurno može imati veliki problem ukoliko se otvore granice, jer još nije riješila ni onaj prvi talas migrantske krize. Dakle, još nemamo adekvatan odgovor institucija ni na prvi talas, i ako sada dođe do novog talasa BiH će biti u strahovito velikom problemu – ocjenjuje Jovičić za Srpskainfo.
Podsjeća da se institucionalno ništa ne rješava u BiH, ne razgovara se ni sa kim u našem okruženju, ne donose odluke i mjere, niti se planira mogućnost takve krize. Jovičić upozorava da bi BiH mogla upasti u veoma ozbiljan, ne samo humanitarni, već i bezbjednosni problem.
I ranije sam govorio da je veoma tanka linija između humanosti i vođenja računa o bezbjednosti. Sigurno da u toj masi ljudi, koji stvarno imaju potrebu da pobjegnu iz Avganistana, imate i osobe koje koriste humanitarnu krizu da se infiltriraju u neke dijelove Evrope. To je vrlo teško iskontrolisati bez neke šire bezbjednosne provjere. Uvijek će se neko uspjeti provući i napraviti haos u nekim zemljama Evrope – ističe Jovičić.
On naglašava da je BiH zemlja puna paradoksa, koja ne može sama iskontrolisati migrante, već bi trebala diplomatskim putevima krenuti u saradnju s evropskim zemljama i njihovim bezbjednosnim snagama kako bi koliko-toliko ublažila eventualnu krizu.
Jovičić kaže kako ne vjeruje da će BiH imati problem u smislu da će neko napraviti neki teroristički akt u njoj, ali može da posluži kao baza za slanje ekstremista u druge dijelove Evrope. Ne treba nam, ističe Jovičić, negativna reputacija u svijetu da iz BiH dolaze teroristi.
– U tom smislu vidim mogući problem u BiH, ali i u humanom dijelu, jer ne možemo odgovoriti na krizu ekonomski, finansijski ili u bilo kom drugom smislu da pomognemo migrantima koji bježe pred talibanima. Nemamo dovoljno kapaciteta ni da svoje građane situiramo, a pogotovo ne tako neki veliki talas migranata koji bi mogao doći iz Avganistana – zaključuje Jovičić.
