U toku prošle godine na radnom mjestu u Republici Srpskoj poginulo je deset radnika, dok ih je u protekle tri godine tragično stradalo 29, tačnije u periodu od 2022. do 2024. godine, potvrđeno je "Nezavisnim novinama" u Inspektoratu Republike Srpske.

Naime, prema njihovim podacima, prošle godine je 10 radnika smrtno stradalo, tri u šumarstvu i drvnoj industriji, dvoje u građevinarstvu i pet u ostalim djelatnostima.

- Godinu dana ranije, tačnije 2023, takođe je bilo deset povreda sa smrtnim ishodom. Četiri u građevinarstvu, dvije u šumsko-drvnoj industriji, jedna u elektroprivredi, te tri u ostalim oblastima - kazali su iz Inspektorata i dodali da je godinu ranije bilo devet nesrećnih slučajeva sa smrtnim ishodom.

- Lani su se dogodile 93 teže povrede na radu, 24 u šumarstvu i drvnoj industriji, 22 u građevinarstvu, četiri u prerađivačkoj industriji, dvije u elektroprivredi i 40 u ostalim djelatnostima - dodaju iz Inspektorata.

Dodaju da se kao najrizičnije djelatnosti, prema podacima inspekcije, izdvajaju građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu.

- U kategoriju ostale djelatnosti svrstavaju se oblasti kao što su trgovina, turizam, kultura, prosvjeta, komunalne djelatnosti i drugo, u kojima povrede nisu izražena pojava i u poređenju sa prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta - kazali su iz Inspektorata.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, istakla je za "Nezavisne novine" da ove brojke govore da se ne poštuju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Strategije o zaštiti zdravlja na radu.

- Treba povesti više računa o bezbjednosti radnika, a to podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste - istakla je Vrabičićeva za "Nezavisne novine".

Dodala je da inspekcija ne bi trebalo da dozvoli da, ukoliko objekat nije siguran, radnici odu na objekat, odnosno da pusti da se obavljaju poslovi.

- Potrebno je konstantno dorađivati i popravljati Zakon o radu, koji može sigurno biti mnogo bolji - kazala je Vrabičićeva.

Ističe da, pored pada radnika sa skele ili slično, postoji i rad na visokim i niskim temperaturama, a koji je, kako kaže Vrabičićeva, potrebno dodatno obezbijediti.

Dodala je da se na građevinskim objektima može vidjeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita.

- Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora u vezi sa zaštitom na radu - rekla je Vrabičićeva.

Kako ističe, dosadašnja praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat.

Kako su zaključili iz Inspektorata Srpske, među povrede na radu ubrajaju se i povrede koje se dogode prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, što znači da se nisu dogodile na konkretnom radnom mjestu i nisu u direktnoj vezi sa sprovođenjem mjera zaštite na radu od strane poslodavca.