Uvrštavanje sarajevsko-romanijskog priglavka na listu nematerijalne baštine UNESKO doprinijeće jačanju kulturnog identiteta kroz očuvanje, valorizaciju i promociju tradicije koja se prenosi sa generacije na generaciju, kaže izvršni direktor Udruženja građana "Ženski interaktivni ruralni centar" u Istočnom Sarajevu Milena Regoje.

- Osjećaj identiteta, kontinuitet i posebnost stvara se održavanjem žive kulturne baštine kroz kreativnost, znanje, vještinu i duh ljudi - rekla je Regojeva Srni.

Ona je napomenula da je Udruženje napravilo plan i program za kreiranje novog turističkog proizvoda iz kućne radinosti, šarenog sarajevsko-romanijskog priglavka.

Prema njenim riječima, ovaj proizvod će dati veliki doprinos očuvanju kulturnog nasljeđa sarajevsko-romanijskog kraja, ali i cijele Republike Srpske, kroz oživljavanje tradicije ručno izrađenih predmeta od vune i ornamenta veza.

- Tragom ove ideje u saradnji sa Muzejom Republike Srpske i Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske, rješenjem od 8. juna prošle godine, sarajevsko-romanijski priglavak na prijedlog našeg udruženja uvršten je na listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Srpske - istakla je Regojeva.

Ona je dodala da je sarajevsko-romanijski priglavak na inicijativu Udruženja upisan i na listu nematerijalne kulturne baštine BiH.

- Da bi se u budućnosti moglo doći do UNESKO liste u cijelom procesu bitna je i primjena u današnjem društvu ovih nacionalnih elemenata i saradnja sa brojnim inistitucijama - kaže Regojeva.

Ona ističe da je bliska saradnja uspostavljena sa Kulturno-umjetničkim društvom "Slavija" iz Istočnog Sarajeva, ali i sa profesoricama sa Filološkog fakulteta u Banjaluci Jelenkom Pandurević i Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Irenom Medar-Tanjga, koje su autori knjige "Nematerijalno kulturno nasljeđe".

Regojeva kaže da bi sve zainteresovane strane - žene iz ruralnih područja, udruženja, lokalne vlasti, obrazovne i kulturne institucije, turističke organizacije, sektorske agencije, mala i srednja preduzeća, trebalo da izraze spremnost i interes da doprinesu akciji za dobrobit i koristi šire zajednice.

- Žene na selu će imati priliku da povećaju zaposlenost i poboljšaju psihološki i socijalni aspekt života, lokalne vlasti, obrazovne i kulturne institucije i turističke organizacije imaju interes da sačuvaju i promovišu kulturnu baštinu, jer će povećati vidljivost lokalne zajednice i privući više turista u Srpsku kroz prezentovanje održivih tradicionalnih vrijednosti Sarajevsko-romanijske regije - ističe Regojeva.

Ona napominje da tradicija, običaji, rukotvorine, ručni vez i stari zanati predstavljaju značajan potencijal za razvoj u kontekstu oživljavanja, očuvanja, zaštite i promocije tradicionalnih vrijednosti.

- Broj žena koje obrađuju vunenu i pletenu autentičnu rukotvorinu - priglavak se smanjuje. Ove žene nemaju mogućnost da ostvare prihod od svog rada. Neadekvatna prezentacija i promocija, kao i sve manje interesa mlađih generacija, stavili su nematerijalno kulturno nasljeđe na društvene margine u posljednjih nekoliko godina - kaže Regojeva.

Ona dodaje da održavanje žive kulturne baštine bilo gdje u svijetu dovodi do osjećaja identiteta, kontinuiteta i specijalnosti, posebno kada je riječ o ruralnim sredinama ove zemlje, gdje su žene još u podređenom položaju, a fizički rad je značajan izvor prihoda.

- Vunena odjeća je bila dominantna kroz istoriju, a pletenje je bilo nezaobilazno tradicionalno zanatstvo svake žene. Tokom zimskog perioda žene su imale dovoljno vremena za rukotvorine, pa su obično organizovale `prelo` - okupljale se kako bi pomogle jedna drugoj u obradi vune i družile se, što je imalo poseban značaj u njihovom životu - podsjeća Regojeva.

Ona je navela da su pleteni elementi uobičajen dio tradicionalne narodne odjeće, a ručno pleteni priglavak od prirodne vune jedan je od rijetkih predmeta koji se do danas zadržao u upotrebi.