Naša sugrađanka, dramaturg Sanja Savić Milosavljević, iz Pala, trenutno nastanjena u Beogradu, u razgovoru za portal Katera govorila je o scenariju za svoju debitantsku televizijsku seriju „Vreme zla“, koja će premijerno biti prikazana na kanalu „Nova S“ u septembru ove godine.

Sanja je u Palama završila osnovnu školu i gimnaziju, a diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu. Autor je scenarija za nekoliko kratkih filmova, te scenarista, reditelj i animator dva kratka animirano-igrana filma.

Objavila je zbirke pripovijedaka „Kad žirafa progovori“ i „Vrijeme vašara“, romane „Neoštrine“ i „Tuđa kost“, drame „Srebrni car“„Ptice i druge drame“, „Kod šejtana ili Jedna dobra žena“, scenario za TV dramu „Princip“.

Kako se kod Vas pojavilo interesovanje za dramaturgiju?

Savić-Milosavljević: Sjećam se da sam bila veoma ganuta Čehovljevim i Ibzenovim dramama. Kad sam čitala ”Galeba” prvi put u srednjoj školi, osjećala sam da ima veze sa mnom više nego druge knjige koje sam čitala u to vrijeme, i da nije u pitanju samo opčinjenost književnim djelom. Nakon što sam saznala da postoje studije dramskog pisanja, raspitivala sam se o fakultetima. Tada sam išla na predavanja profesora Siniše Jelušića o drami koja je držao na Filozofskom fakultetu na Palama. U opticaju su bili Beograd i Cetinje, ali se nekako desilo da se na kraju ipak odlučim za Beograd.

Kada ste počeli da pišete pripovjetke i romane? Kako ste se u tome pronašli?

Savić-Milosavljević: Prošla sam dugačak put s pisanjem pripovijedaka. Prvu ozbiljniju pripovijetku koju sam napisala, radila sam kao predložak po kojem sam kasnije pisala scenario za svoj animirani film ”Priča o Miki mravu”. Shvativši da to baš i nije scenaristička forma, tzv. "storyline", te da ima u sebi književnu ambiciju, odlučila sam da je malo uobličim, i tako je krenulo.

Prve dvije zbirke su imale po 11 pripovjedaka, a obje je ilustrovala moja kuma Jana Vuković, s kojom sam kasnije sarađivala na mnogim projektima. Zbirka priča ”Brda” objavljena je prošle godine u okviru izdavačke kuće ”Bedem” koju sam pokrenula sa suprugom, piscem Mladenom Milosavljevićem. U planu je još jedna zbirka kratkih pripovijedaka pod nazivom ”Priče lopova poštenjačine”. Tu će se naći i pripovijetka ”Klinička smrt”, nagrađena na konkursu ”Janoš Siveri” prije nekoliko godina.

Tuđa kost/Foto: Privatna arhiva

Za roman bih mogla reći da se nadovezao na potrebu za pisanjem pripovijedaka, s tim da u romanu uobličujem ideje kojima treba više prostora da se razviju. Trudim se da mi svaka nova priča bude nešto na šta ne moram uvijek da budem ponosna, ali volim da barem sama osjetim da sam njome prevazišla neku barijeru, ostvarila bar minimalan pomak.

Film „Naši očevi, majke i njihova djeca“ je prikazan na nekoliko festivala širom zemlje i regiona, da li je on ispunio Vaša očekivanja?

Savić-Milosavljević: Taj film sam radila kao student master studija i bio je logičan nastavak saradnje sa kolegama s kojima sam ranije radila na kratkim filmovima, prije svih, sa snimateljkom Marijom Momić, montažerkom Jovanom Filipović, dizajnerom zvuka Lazarom Arsovićem i kompozitorom Pavlom Popovom. S obzirom na skromne mogućnosti za nastanak projekta kakav je dugometražni igrani film, mislim da smo, zahvaljujući prije svega velikom entuzijazmu i požrtvovanosti čitave ekipe, uspjeli da ispričamo neku neobičnu priču. Svjesna sam nedostataka ovog filma u produkcijskom smislu, ali i dalje sam veoma srećna što on sa svim svojim nedostacima i kvalitetima, postoji.

Šta očekujete od TV serije "Vreme zla" i koliko iskustvo Vam donosi dosadašnja saradnja sa Goranom Šušljikom?

Savić-Milosavljević: Za televiziju sam ranije radila emisiju za decu ”Sveznalice”, ali je ovo prva dramska forma kojom se bavim kao scenarista. Goran Šušljik, osim što je vrstan glumac, je iskusan i sposoban producent, a u ovom slučaju i kreator serije koji vrlo dobro vodi čitavu produkciju. Očekivanja su velika jer je u pitanju zahtjevan projekat, ali pošto je i meni veoma stalo da opravdam dato povjerenje, očekivanja koja imam od sebe prate tempo koji zadaje produkcija. Kada se radi adaptacija književnog djela, pogotovo ukoliko je kompleksno kao što je ovo slučaj, pri izradi scenarija je neophodno donositi desetine, stotine odluka, tako da je svakom scenaristi potrebno da osjeća jasan i siguran okvir u kojem treba da se kreće. Tek tako se iz materijala, a vjerujem i kasnije, od saradnika izvlači maksimum.

Na premijeri animiranog filma u Kraljevu/Foto: Privatna arhiva

Da li imate u planu raditi na teritoriji Republike Srpske? Sarađujete li sa ovdašnjim TV kućama i pozorištima?

Savić-Milosavljević: U nekoliko navrata sam pokušala da realizujem saradnju sa pozorištima ili televizijama iz Republike Srpske, ali se ona, na žalost, još uvijek nije ostvarila, što ne znači da to ne bi moglo da se dogodi u predstojećem periodu. Za sada bih posebno da pohvalim saradnju koju sam imala sa Narodnom bibliotekom Pale, koja je pretprošle godine objavila moju knjigu dramskih tekstova ”Ptice i druge drame”. Izdvojila bih urednika knjige Željka Grujića, tadašnju direktorku Nadu Gajović i gospodina Dragana Tuševljaka koji mi je još od srednjoškolskih dana pomagao da izgradim književni ukus.

Kakvi su Vaši planovi za naredni period, na čemu radite trenutno?

Savić-Milosavljević: Trenutno se nadam nastavku saradnje sa Goranom Šušljikom na sljedećem projektu, ali o tome je još uvijek rano da se govori. Sa suprugom pripremam dva nova izdanja ”Bedem knjiga”, u pitanju su njegova poema za djecu i moja zbirka kratke proze pod nazivom ”Priče lopova poštenjačine”. Radujem se mogućnosti za realizaciju drame ”Kao da ne bismo” koja se pojavila kao ideja za predstavu, moguće i kao animirani film…

Biografija:

Sanja Savić Milosavljević je rođena u Sarajevu 1988. godine. Diplomirala je i završila master studije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Godine 2019. je odbranila doktorski umjetnički projekat „Dugometražni animirani film Priča o Miki mravu: Funkcije filmskog scenarija u procesu adaptacije proze u animirani film“. 

Radila je kao demonstrator na predmetu Filmska i televizijska dramaturgija, kao crtač stori bordova na animiranom projektu „Yeet“, kao urednik portala „HoćuDaIzdamKnjigu“, te kao reditelj i scenarista TV emisije „Sveznalice“ (produkcija Vodič za roditelje). Bila je angažovana kao predavač u školi filma Fokus, te moderator programa na Kraljevskom filmskom festivalu. 

Autorka je scenarija za 15 epizoda TV serije „Vreme zla“ po romanu Dobrice Ćosića (produkcija Eye to Eye i United Media). 

Član je redakcije časopisa „Omaja“, te udruženja „Mansarda“ iz Novog Sada. Udata je za pisca i etnologa Mladena Milosavljevića i ponosna majka dječaka Lazara. 

Priredio i razgovarao: Miljan Rašević