Ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da korona virus nije najsmješniji virus na svijetu. Naprotiv, to je neprijatelj koji je nepoznat i koji se kao i ljudi, bori da preživi.

-Proteklo je nešto više od dva mjeseca od početka borbe protiv epidemije virusa SARS KoV (Kovid-19 je naziv za oboljenje koje virus uzrokuje) zbog kojeg sada živimo u dosta drugačijem svijetu nego što je bio prije epidemije", rekao je Šeranić u intervjuu za „Mondo.ba“.

Milioni ljudi su ostali bez posla, avioni su i dalje većinom prizemljeni, sport je pauziran, u kafićima se sjedi na svakom drugom stolu, a maske će izgleda postati tek komad svakodnevne odjeće.

Ministar je govorio kako su donošene ključne odluke tokom najjače borbe protiv epidemije, o Novaku Đokoviću i vakcinaciji, novim i starim virusima, tigrastim komarcima i teorijama koje kažu da nam ovo sve nije trebalo i da nas je neku namjerno zavjerenički u sve uvukao. Svi smo postali "virusolozi amateri", a virusologija i virusi, reći će Šeranić, sada su "in" i to će se nažalost nastaviti.

U međuvremenu "priroda se obnovila". Fokus javnosti u BiH se sa vijesti o broju zaraženih i prebacio na utvrđivanje ko se i kako okoristio o nabavku medicinske opreme. U Srpskoj je prošla nedjelja završena najavom raskida ugovora o nabavci sada već famozne pokretne bolnice. Šeranić je u objasnio zašto je ona (bila) kupljena i smatra to opravdanim.

U Federaciji, stvar je otišla dalje. Uhapšen je premijer.

Na pitanje da li je kod nas bilo sumnjivih nabavki medicinske opreme i da li bi istraga mogla da pokaže nešto slično kao u slučaju respiratora u FBiH, ministar Šeranić je rekao da prema informacijama koje ima, nema sumnje, niti bilo kakvih mogućnosti po tom pitanju.

-Od onih koji su bili zaduženi za nabavke, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, imam informacije da je sve rađeno u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i u skladu sa onim što treba da se izreguliše i završi - pojasnio je Šeranić.

Naveo je da nema drugačijih informacija i misli da nema nikakve sumnje tu, što se tiče nabavki u Republici Srpskoj.

Odgovarajući na pitanje šta je borba protiv virusa korona pokazala o stanju u zdravstvu Republike Srpske i šta nam nedostaje, rekao je da je pokazala ispred svega jednu odlučnost i požrtvovanost zdravstvenih radnika.

-Uradili su veliki dio posla i mislim da je javnost to imala priliku da vidi. S druge strane pokazala nam je da kao mali sistem, možemo vrlo brzo da se reorganizujemo i da preusmjeravamo kapacitete kako bismo što bolje odgovorili epidemiji – istakao je Šeranić.

Ono što je prepoznato da će biti potrebno u narednom periodu jeste da treba više epidemiologa.

-Ne za to što sam ja epidemiolog, ali zasigurno je to nešto o čemu smo razmišljali. Takođe, spremamo se za reorganizaciju javnog zdravstva kroz novi zakon o zdravstvenoj zaštiti gdje će postojeće higijensko-epidemiološke službe promijeniti namjenu u tzv. centre za promociju i prevenciju, kako bismo uveli više ljudi i napravili bolju sponu sa lokalnom zajednicom i segmentom javnog zdravstva", precizirao je ministar zdravlja Republike Srpske.

Na pitanje da li to znači da nam se sprema, ne samo nastavak borbe protiv ovog virusa, već dolazak nekih novih, rekao je da to možda ne zvuči dobro.

-Ali recimo to ovako: virusologija je 'in'. Nekad je to bila bakteriologija, zbog tuberkuloze, salmonele i salmoneloze, tifusa itd. - to su bolesti iz prijašnjeg perioda. Sad je tu uglavnom virusologija. Imali smo virus ebole, pa pandemijski virus influence H1N1, a sada imate korona virusa, a i SARS virusi su svi korona virusi, tako da kapaciteti virusologije treba da se podižu.

Zato smo i pravili mrežu laboratorija u trouglu Banjaluka - Bijeljina - Foča, kako bismo pokrili cijelu Republiku Srpsku, a aparate smještali prema kapacitetima i ljudstvu koje imamo, da bismo obezbijedili kapacitete za oktobar i bolju borbu i protiv influence i protiv korone i svih ostalih virusnih bolesti.

Što se tiče mogućnosti da smo pobijedili virus, kaže da epidemiju jesmo suzbili.

-Mogu vam pokazati kako to izgleda (ministar nam je pokazao grafikon na kojem su podaci o oboljelima od marta do danas). Sa ovim padom mi možemo reći da smo obuzdali epidemiju.

Možda je ovo prva bitka koju smo dobili. Ono što javnost mora da zna jeste da se i virus bori da preživi i tokom te borbe mutira. Te mutacije mu omogućavaju da se bori protiv lijekova ili da se prilagodi nekom drugom 'domaćinu'. Kao u ovom slučaju kada je prešao sa životinje na čovjeka jer životinja mu nije obezbjeđivala dovoljno uslova da preživi, pa je prešao na drugu jedinku i nastavio da joj se prilagođava", naveo je ministar za mondo.ba.

O tome šta je doprinijelo tome da sada imamo mnogo manje zaraženih nego početkom maja, da li mjere ili jer virusu ne odgovara ovo vrijeme, kaže da je to i jedno vjerovatno.

Na pitanje da li ćemo maske ćemo nositi cijelo ljeto, ministar Šeranić kaže da to treba pustiti podacima da kažu.

-Na osnovu njih ćemo izaći sa preporukama. Svjesni smo da nije komforno nositi masku napolju na 30 stepeni da to otežava rad, disanje. Ima ljudi koji imaju bronhitis, astmu, alergiju, ali mi ćemo procijeniti trenutak i vjerovatno će biti jedna nova preporuka o (ne)nošenju maski na otvorenom, ali u zatvorenom će sigurno ostati još neki period. Ne radim to samo ja već i Institut za javno zdravstvo.

O tome da li će vakcinaciji protiv virusa korona biti obavezna, a i Novaku Đokoviću koji je izjavom izazvao buru da će razmisliti o vakcinaciji, ako bude primoran na nju šeranić kaže:

-Postoji već razvijena metodologija razvijanja vakcine protiv influence. Stvar je samo soja koji ćete da stavite u tu vakcinu. U ovom slučaju nemate razvijenu vakcinu protiv bilo kojeg korona virusa i morate razvijati od početka, sa prolaskom kroz sve kliničke studije i ispitivanja.

Što se tiče vakcinacije, ja sam osoba koja nijednog trenutka ne da da se dovodi u spor bilo kakvo pitanje oko same vakcinacije. Kod vakcinacije protiv korona virusa, ono što će biti ključno je da će nam ove studije, kad se bude vakcina ispitivala, će nam pokazati dvije stvari. Prva je: kakvu vrstu imuniteta daje ta vakcina, tj. koliko puta ćete se trebati vakcinisati odnosno revakcinisati da bi vaš odgovor na virus bio adekvatan. Druga stvar: pokazaće se koje ciljne grupe će kako odgovarati na sam virus. Ciljne grupe su one koje su najugroženije.