Sjećamo se ovih dana onog događaja koji nikada nijedna knjiga prije naše nije zapisala. Nije ni mogla, jer se nigdje drugo pod kapom nebeskom nije ni dogodio. Takva je naša istorija, kao u pokrov u nju uplićemo nit tuge, nit nesreće, nit stradanja kao osnov, pa kroz osnov nit jada, nit čemera, nit seoba kao potku. Takvim smo tkanjem satkali srpsku istoriju još od Kosova, ali ono što je Srbima donijela posljednja decenija 20. vijeka stradanje je biblijskih razmjera.
U istoj koloni živi i mrtvi, na putu iz svog Sarajevskog polja ka nekom nepoznatom, pustom polju. Na zaleđenoj zemlji u koju jedva pobodoše krstove, na novom mjestu vječnog počivališta nastade Mali Zejtinlik. Nije taj naš Zejtinlik mali, on se samo tako zove, veliki je on, najveći od svih vječnih počivališta. Na drugom pustom polju napravili su prognani sarajevski Srbi novi i najveći grad da u njemu žive, pamte i pričaju.
Svečanom akademijom u čijem programu su učestvovali studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu i izložbom "Odbrana, egzodus, opstanak" večeras je u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo obilježena dvadesetpetogodišnjica egzodusa Srba iz Sarajeva.
Otvaranjem izložbe počeo je svečani program, a sama izložba "Odbrana, egzodus, opstanak" podijeljena je u tri cjeline koje povezuje ista tema. Cjeline: odbrana, egzodus i opstanak hronološki su prikaz nejtežih trenutaka Odbrambeno-otadžbinskog rata na području sarajevskih opština pa sve do slika života i mirne svakodnevice u Istočnom Sarajevu. Postavka svjedoči o strašnom stradanju, ali i prkosu i istrajnosti sarajevskih Srba da ostanu ovdje i da stvaraju novi život u ovom dijelu Republike Srpske.
Njeni autori su Đorđe Kardum, Mile Rajić i Rajko Paštar, a organizovana je uz podršku "Kinoteke" Republike Srpske. Izložba će biti postavljena narednih 15 dana u foajeru Kulturnog centra.
Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić obratio se gostima ističući da svi treba da budemo ponosni na sve ono što su učinili stradali vojnici i civili i da im se zahvalimo jer su podnijeli najveću žrtvu – dali život za Republiku Srpsku.
- Svi oni koji i danas imaju dilemu jesmo li uradili dobro ili loše, da li je izlazak Srba iz Federalnog Sarajeva dobar ili loš čin, ja mislim da nismo pogriješili. Pretpostavljam, zapravo siguran sam da bi nam se, da smo ostali, desilo nešto poput pogroma koji je bio na Kosovu – rekao je Lučić.
On je dodao da svako od nas treba da da doprinos u razvoju i afirmaciji našeg Srpskog Sarajeva i Republike Srpske.
- Mislim da ljudima poput književnika Željka Pržulja, džudiste Majdova, Brana Hadži Stevića, najboljeg studenta na Pravnom fakultetu, Dušana Pejića, najboljeg studenta Filozofskog fakulteta na Palama, poput Dragice Gagović i drugim finim, sposobnim mladim ljudi, treba dati podstrek, da ih bude još više – rekao je Lučić naglasivši da treba da se potrudimo da se ponose nama jednog dana kada odemo.
Lučić je istakao da treba da razmišljamo kako da radimo i doprinosimo da nam se ono što je bilo prije 25 godina nikada više ne ponovi.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je da je egzodusom sarajevskih Srba počelo stvaranje Istočnog Sarajeva.
- Obilježavanje godišnjice egzodusa počeli smo juče u Ilijašu, danas smo na Malom Zejtinliku položili vijence, u crkvi na Ravnoj Romaniji služili pomen za 4.210 stradalih vojnika i civila koji su stvorili Srpsko Sarajevo – rekao je Ćosić.
On je istakao da je intelektualni kapital koji ima omladina i ovaj grad je garant njegovog razvoja i garant da će Grad Istočno Sarajeveo sa svojih 65.000 stanovnika da raste i razvija se i bude ono što je bilo nekadašnje Sarajevo.
Ćosić je dodao da nikada ne smijemo da zaboravimo one koji su dali živote, one koji su imali ideju o stvaranju Republike Srpske, ali i Srpskog, odnosno Istočnog Sarajeva.
