Sjećanje na velikog Branka Ćopića

26.03.2024. 08:17
3
IZVOR: mondo.ba

Branko Ćopić, jedan od najvećih srpskih i jugoslovenskih pisaca okončao je život na današnji dan, 26. marta 1984. godine, skočivši sa Savskog mosta u Beogradu.

Dirljiva priča Momčila Srećkovića iz sela Zabrežja kod Obrenovca, koga su Ćopić i njegova žena Bogdanka kao dječaka školovali u Beogradu, zabilježeno je u dokumentarnom filmu Puriše Đorđevića "Mala moja iz Bosanske Krupe".

- Branko me je oko dva po podne pozvao telefonom da hitno dođem, jer ima nešto važno da mi priča. Odmah sam krenuo za Beograd, a kad sam stigao, on već nije bio kod kuće. Cica mi je rekla da je u depresiji i da sedi u parku.

Našao sam ga na klupi, nije okretao glavu, samo mi je rekao: 'Tužan sam ti, jarane moj. Dobio sam novi poziv za policijsko saslušanje, hoće da mi ogule kožu. Ali neće oni više da mi zagorčavaju život. Jarane moj, zatvaram svoj 'dućan', a tebi ostavljam ključeve da ih baciš u Savu.

Ćopić prvu noć u Beogradu prenoćio ispod Savskog mosta!

- Branko mi je dosta pričao o sebi, pa i to kako je 1935. prvi put došao u Beograd, kako ga na stanici nije sačekao Miloš Bajić, budući slikar, i pošto nikog drugog nije poznavao, prenoćio je ispod Savskog mosta... Nije me oslovljavao imenom, nego sa 'jarane moj' - kaže Srećković.

Onda je predložio da prošetamo. Koračali smo od Terazija ka hotelu 'Moskva', pa je htio da sedimo u bašti i popijemo po 'koktu'. Branko je mnogo i brzo pričao, od toga da su mu najdraži 'Doživljaji mačka Toše' i da je proza njegov domen, rudnik, do toga da nikada ni na koji način ne treba da se bavim politikom.

Na njegovo insistiranje krenuli smo ka Zelenom vencu, iako je već bilo sedam uveče. Nije prestajao da priča - govorio je da su njegove bajke ukradene, nedosanjane, da su na naivne slike ljudi koje je imao pali studen i magla, a da su sve priče koje je napisao u spomen narodu koji umeju da pljucka smrti u brk - prenose "Večernje novosti" Srećkovićevo svjedočenje.

Prema njegovim riječima, tako su stigli i do Savskog mosta - Branko je želio da mu pokaže kamenu klupu na kojoj je proveo prvu noć u Beogradu, i kako je bio nagnut, naočari su mu pale dole...

- Otrčao sam stepenicama da ih nađem, a kad sam se vratio gore, Branka više nije bilo. Okretao sam se u mraku okolo, kad sam ga konačno primetio, on je već prešao polovinu mosta ka Novom Beogradu. Počeo sam da trčim i da ga dozivam, ali od zvona sa Saborne crkve koja su u tom trenutku zvonila nije mogao da me čuje.

Ono što je za mene ostalo najstrašnije je to što sam stigao desetak koraka iza Branka kada sam video kako se naginje ka metalnoj ogradi i nestaje. Bio sam u šoku, odjurio sam dole skoro bez svesti, Branko je ležao u lokvi krvi, a oči su mu bile širom otvorene... - svjedoči Srećković.

Stigla je policija i Hitna pomoć, i kako ističe, tada je uslijedio novi šok - ispitivali su ga zašto nije spriječio Ćopićevo samoubistvo, ili da li ga je on možda gurnuo sa mosta. Ispitivanje je prestalo tek kada je Bogdanka došla u stanicu policije sa oproštajnim pismom koje je Branko ostavio, a koje je pronašla tek te noći...

U oproštajnom pismu Ćopić na kraju navodi: "Zbogom lijepi i strašni živote".

Srećković ističe da "partijski drugovi" nisu proganjali, pratili i saslušavali Ćopića samo zbog "Jeretičke priče" objavljene u "Književnim novinama", iako je Tito tada lično pozvao na "obračunavanje" sa njim, nego i zbog humoreske "Ko s đavolom priče piše".

Branka Ćopića je najviše boljela izdaja pisaca, prisjeća se Srećković.

- To mi je Branko, citiraću ga, ovako opisivao: 'Jarane moj, našao sam se na udaru žpodguznih muvaž koje su se trudile da opravdaju povjerenje partije, pa me počeše kao Hrista razapinjati - kaže Srećković.

On otkriva i u koga se Ćopić posebno razočarao.

- To su bili Dušan Popović, Skender Kulenović, Mihailo Lalić, Velibor Gligorić, Oto Bihalji Merin, Milorad Panić Surep, Gustav Krklec, Miroslav Krleža, i još takvih ulizica. Od njega su bežali kao da je tuberkulozan, zarazan.

Niko nije želeo da bude u njegovom društvu, bio je izolovan. Kada ga vide na ulici, prelazili su na drugu stranu. U 'Klubu književnika' niko nije smeo da sedne za njegov sto, niko ga telefonom nije zvao... Od silnih saslušanja, privođenja, praćenja i razočaranja u prijatelje već mu je dosta popustilo zdravlje - ističe Srećković.

Jedan od najvećih srpskih pisaca

Branko Ćopić rođen je 1915. godine u selu Hašani, nadomak Krupe na Uni. Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, zatim Rakićevu nagradu iduće godine, potom nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.

Krajem pedesetih objavio je knjigu za djecu "Orlovi rano lete", prvi dio "partizanske trilogije". Njegoševu nagradu dobio je 1972. za antologijsku zbirku pripovedaka "Bašta sljezove boje". Ćopić je tu knjigu objavio 1970. godine.

Dobitnik je i Nagrade AVNOJ-a, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman "Ne tuguj, bronzana stražo". Od 1968. godine bio je član SANU.

Napisao je, između ostaloga i pjesmu za najmlađe "Ježeva kućica", do sada neprevaziđeno djelo za djecu.

Komentari 3
  • Generic placeholder image
    Goran 26.03.2024. 10:46
    Pocivaj u miru poeto,dobra duso,kao sto samo djeca imaju.
  • Generic placeholder image
    Goran 26.03.2023. 21:02
    Bio si heroj mog djetinjstva i uvijek sam bio ubijedjen da si najbolji pisac na svijetu za djecu,dragi Branko crveni su davno odsvirali svoje,Bog neka ti dusu prosti,i laka ti crna zemlja bila,slava ti poeto.
  • Generic placeholder image
    Goran 26.03.2022. 14:43
    Pocivaj u miru moj dobri Branko,a ove crvene sto su te natrjerali na taj cin,mogu im samo reci kao i ti nekada,znam ja vas jebo ja vas
Povezane vijesti
Navršilo se 106 godina od smrti Gavrila Principa Navršilo se 106 godina od smrti Gavrila Principa
Četiri godine od smrti doktora Laze: Ilidža pamti svoje junake (FOTO) Četiri godine od smrti doktora Laze: Ilidža pamti svoje junake (FOTO)
Doktor Miodrag Lazić - anđeo spasa za Srbe preko Drine Doktor Miodrag Lazić - anđeo spasa za Srbe preko Drine
Najčitanije
  • Majevičko ratište 1992-1995. godine
    1h 27m
    0
  • Majka izbola kćerku kad su došli socijalni radnici
    21h 29m
    0
  • Na Nišićima obilježeno 150 godina postojanja hrama Svetih apostola Petra i Pavla (FOTO)
    15h 44m
    4
  • Obilježene 82 godine od stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije
    20h 59m
    4
  • Dječak (10) pogođen iz vazdušne puške u parku
    14h 41m
    0