Kako ističe psihologinja Slađana Đaković nakon cjelokupne situacije sa pandemijom koja je iza nas i trenutnom inflaciom, sve veći broj osoba na području grada Istočno Sarajevo ima simptome anksioznosti i depresije.

Zašto danas imamo toliko depresije i anksioznosti?

- Ljudi su postali udaljeniji jedni od drugih, ne gaji se više sistem vrijednosti koji je nekada postojao. Ljudi postaju zatvoreni, usamljeni. Probleme pokušavamo da riješimo sami, ne otvaramo se jedni prema drugima. Jer, u današnjem svijetu sve više nedostaje empatije i prijateljstva koje nas je činilo ljudima, a život ljepšim. Tempo života koji nam je nametnut u 21. vijeku je ubrzan, dinamičan i stresan. Nametnuti su nam visoki standardi poslovnog i ličnog uspjeha. Vjerni pratilac ovakvog načina života je anksioznost. Na sve to smo imali pandemiju koja je ostavila veliki uticaj na mentalno zdravlje. Posljedice su već evidentne.

Na koji način je pandemija uticala na pojavu anksioznosti i depresije?

- Kod pacijenata koji su prebolovali KOVID-19 i imali teže simptome, uglavnom su se mogle uočiti dijagnoze poput paničnih poremećaja, anksioznosti, depresije. Pacijenti su uglavnom imali intelektualni zamor, zaboravljanje, teško pamćenje, nesanice, a neki su uslovno rečeno imali depresivni sindrom. Sada se kao okidač za ova stanja javlja egzistencionalna panika koja je jako izražena. Inflacija koja se javlja predstavlja dodatni okidač za određeni broj stanovništva našeg grada. Povećan je broj ljudi koji pate od anksioznosti i depresije, ali je pojačan i intenzitet kod osoba koje su već bile u nekoj fazi tog stanja. Vrlo je bitno da prepoznamo simptome anksioznosti i depresije na vrijeme i da znamo razliku između ova dva stanja.

Koja je razlika između depresije i anksioznosti?

- Depresiju obilježavaju tuga, bezvoljnost, gubitak nade, a anksioznost je obilježena strahom, u njenom korjenu je nemoć da se suočimo sa nekim problemom koji nam u tom momentu djeluje nerješiv. Često su simptomi ispreplitani pa se ova dva stanja javljaju zajedno.

Kako prepoznati depresiju, koji su njeni simptomi?

- Depresiju obilježava gotovo stalan osjećaj tuge, gubitka interesa za aktivnosti u kojima je osoba uživala, osjećaj bespomoćnosti. Ona utiče na osjećaje i razmišljanje. Dolazi do nedostatka koncentracije i gubitka motivacije. Ovi simptomi mogu dovesti nemogućnosti funkcionisanja u privatnom i poslovnom okruženju. Mogu se javiti pojačana razdražljivost, izlivi bijesa, okrivljavanje sebe i drugih. Osobe koje pate od depresije mogu vidjeti sebe kao manje vrijedne, a okolinu doživljavati kao ne podržavajuću. Fizički simptomi koji mogu biti prisutni su osjećaj umora, iscrpljenosti, gubitak apetita, te poremećaji sna i seksualnog funkcionisanja. Dok anksioznost ima sasvim druge simptome.

Obična neka slika sa tekstom ispod: Stručnjaci ističu da je baš anksioznost često neprepoznata i neliječena dosta češće nego depresija, jer depresivna osoba puno lakše, čak i njeno okruženje primjeti simptome i zbog toga prije potraže pomoć. Istraživanja su pokazala da u svijetu čak 15% populacije pati od anksioznosti.

Koji su simptomi anksioznosti?

- Anksioznost, ili tjeskoba je za razliku od depresije stanje koje obilježavaju osjećaj uplašenosti, straha, brige, te panike. U korjenu svake anksioznosti je nemoć da se suočimo sa nekim problemom, tada nam organizam počinje davati znakove da moramo nešto da promjenimo, da stanje u kom smo ne možemo više da pdnesemo. Simptomi vezani uz razmišljanje mogu biti nervoza, teškoće sa koncentraciom, strah od loših događaja, očekivanje najgoreg ishoda neke situacije, stalno razmišljanje o tome, nesigurnost, mogu se pojaviti i opsesivne misli vezane za egzistenciju, bolest, smrt, okrivljivanje sebe. A, fizički simtomi koji se javljaju su najčešće tjelesna napest, unutrašnji nemir, ukočenost, ili trnjenje, osjećaj vrućine, nesigurnost u nogama, vrtoglavica, lupanje srca, osjećaj gušenja, drhtanje ruku, usporena probava.

Važno je istaći da kod anksioznih poremećaja sposobnost razlučivanja stvarnosti od fantazija ostaje očuvana, pa se razlikuje od psihoza. 

Kako pronaći rješenje?

Važno je da znamo da postoje situacije u kojim je normalno da osoba osjeća simptome slične depresiji i anksioznosti situacije poput gubitka člana porodice, neke osobe koja nam je značila, gubitka posla, neke bolesti. Tada ovo stanje predstavlja prirodni proces tugovanja, kom je potrebno vrijeme. Vrlo je važno na vrijeme prepoznati problem i uhvati se u koštac sa njim. Svaka promjena je teška, pa i ona na bolje. Zato pratite svoje raspoloženje, prepoznajte svoje stanje - informišite se.  Uspostavite ravnotežu između svog posla i privatnog života. Promjene mogu biti teške, čak i one na bolje, ali suočite se. Tapkanje u mjestu nije rješenje. Radite tehnike za savladavanje negativnih misli koje bude tjeskobu. Svi smo mi ljudska bića, ne gledajte na anksioznost i depresiju kao nešto što staršno zvuči. Ne potiskujte to u sebe. Shvatite da smo svi samo ljudi i da se nismo rodili sa uputstvom za život. Normalno je da griješimo, ne osuđujte sebe. Upražnjavajte fizičku aktivnost, jedite zdravo, redovno spavajte, oslobodite se stresa. Podijelite svoj problem, da biste ga upolovili i potražite pomoć.

Psihologinja Slađana Đaković je otvorila i Jutjub kanal pod nazivom "Put duše" na kom govori o raznim psihološkim temama i nudi tehnike za prevazilaženje određenih stanja.

Autor: Slađana Đaković