Ovo zbunjujuće stanje može da dovede do toga da prepoznajemo ljude koje ne znamo ili da ne prepoznajmo one koje znamo.

Bijes, ljutnja, tuga, radost ili iznenađenje su samo neka od osjećanja koja se mogu pročitati na našim licima. Prepoznavanje ovih karakteristika je ujedno i jedna od onih stvari koje najbolje definišu ljudsku vrstu - za razliku od drugih životinja, poput pasa, koji većinu informacija o svom okruženju dobijaju preko čula mirisa.

Drugim riječima, jedan od ključeva evolucionog uspjeha ljudske vrste leži u našoj sposobnosti da sarađujemo jedni sa drugima, što se djelimično zasniva i na našoj mogućnosti da se saosjećamo sa emocijama naših bližnjih - da ih identifikujemo i da u njima prepoznamo njihove namjere, raspoloženja ili predispoziciju za saradnju. Pa je upravo iz tog razloga prosopagnozija ili slepilo za lica, poremećaj koji može izazvati veliku nelagodu kod onih ljudi koje pate od iste.

Poremećaj percepcije ljudskog lica nas može navesti da pomislimo kako poznajemo ljude koje nikada do ranije nismo sreli, ili da ne prepoznajmo ljude koje u stvari znamo. Do sada su procjene bile da ovaj poremećaj pogađa između 2 i 2,5 odsto svjetske populacije, međutim, nova studija objavljena u časopisu Korteks, sugeriše da bi ovaj procenat moga da bude i preko 3,1 odsto - što ovo stanje čini rasprostranjenijim fenomenom nego što se ranije mislilo.

Šta uzrokuje ovaj poremećaj i kako on utiče na ljude koji boluju od njega?

Prema mišljenju profesora psihijatrije sa Harvarda i vođi istraživanja, Džozefu DeGutisu, prosopangozija je najvjerovatnije uzrokovana lezijama na mozgu u okcipitalnom ili temporalnom delu. Postoje dva osnovna oblika, urođeni i koji se naziva još i razvojna prosopagnozija i stečeni koji pogađa 1 od 30.000 ljudi u Sjedinjenim Državama.

Ljudi su izuzetno dobri u prepoznavanju lica i to uz jako malo truda, a poznato je da se ova "supermoć" zasniva na nekoliko specifičnih procesa percepcije - koji uključuju pamćenje i različite specijalizovane regione mozga. I upravo zbog prirode ove sposobnosti, prosopangozija može biti iscrpljujući poremećaj.

- Na primjer, umrežavanje je izuzetno teško za ljude sa teškom prosopangozijom. Pošto su ljudi izuzetno društvena bića, prepoznavanje nekoga je od suštinskog značaja u različitim sferama naših života, od intimnosti, preko osećaja pripadnosti, do identifikacije ljudi za koje nismo zainteresovani - objašnjava DeGutis, prenosi Nacionalna Geografija.