Nasilje u porodici globalni je problem koji najčešće pogađa žene i djevojčice širom planete. O ovoj pojavi govorili smo i prije, ali je ona dobila posebnu dimenziju u pandemiji koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu. U vanrednim situacijama, kao što je pandemija Kovid-19, porodično nasilje i nasilje prema ženama veoma je često, ali se u najvećem broju slučajeva zanemaruje, usljed brige o opštem zdravlju. Dok su svi resursi usmjereni ka očuvanju fizičkog, postavlja se pitanje da li se dovoljno pažnje posvećuje mentalnom zdravlju, pogotovo kod osoba koje su žrtve nasilja?

Centar za socijalni rad Sokolac je sredinom februara formirao stručni tim za zaštitu od nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, sačinjen od predstavnika ustanova i institucija koji postupaju u borbi protiv nasilja. Pored predstavnika Centra za socijalni rad, članovi stručnog tima su predstavnici policije, zdravstvenih i obrazovnih ustanova.

U pomenuti rad tima uključeni su predstavnici Policijske stanice Sokolac, Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja „Dr Ljubomir Ćeranić“, Specijalne bolnice za psihijatriju Sokolac, JZU Zavoda za forenzičku psihijatriju Sokolac, Srednjoškolskog centra „Vasilije Ostroški“ Sokolac, Osnovne škole „Sokolac“, te predstavnici opštine i Udruženja građana „Aurora“ Sokolac.

Prema riječima psihologa u Centru za socijalni rad Sokolac, Anice Popović, cilj je bio kreiranje akcionog plana kojim bi se u formalnom aspektu definisale i uredile smjernice postupanja u borbi protiv nasilja, što podrazumijeva koordinaciju i sinhronizovane odnose svih subjekata zaštite na terenu.

Na sastanku je bilo riječi i o rizičnim kategorijama koje su najviše podložne nasilju, o važnosti edukacije, informisanja građana, sa posebnim značajem uloge medija i nevladinog sektora. Između ostalog razgovarano je o različitim programima podrške nezaposlenim ženama, posebno u ruralnim sredinama, o ravnopravnoj zastupljenosti muškaraca i žena prilikom zapošljavanja i definisanju prioriteta u ravnopravnosti polova i osnaživanju žrtava nasilja.

U opštini Sokolac je u prošloj godini evidentirano 6 slučajeva nasilja u porodici, što je više nego u prethodne dvije godine, kažu u Centru za socijalni rad. U 2019. godini zabilježen je jedan, a godinu ranije dva slučaja. Anica Popović, psiholog u Centru, naglasila je da je počinilac nasilja u sva tri slučaja bio muškarac, pri čemu su u dva slučaja supruge bile lica izložena nasilju, a u jednom brat počinioca. Ona je navela da su u dva slučaja kao zaštitne mjere izrečene udaljenje nasilnika iz kuće i obavezno liječenje u psihijatrijskoj zdravstenoj ustanovi, a u jednom slučaju obavezno liječenje od alkohola.

Prema njenim riječima, saradnja Centra za socijalni rad na Sokocu sa Policijskom stanicom i odgovarajućim zdravstvenim ustanovama je veoma dobra, kada je riječ o sprovođenju izrečenih mjera, te zaštiti lica nad kojima je izvršeno nasilje u porodici.

Kada je riječ o 2021. godini prijavljen je jedan slučaj nasilja u porodici, a žrtva nasilja bio je muškarac. Izrečena je mjera zabrane prilaska u trajanju od 30 dana.

Psiholog Suzana Todorović, zaposlena u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja „Dr Ljubomir Ćeranić“ Sokolac, istakla je kako je na globalnom, tako i na lokalnom nivou primjetan povećan broj nasilja unutar porodice od početka pandemije, do danas. Brojke se ne mogu smatrati relevantnim, jer većina nasilja još uvijek ostaje neprijavljena.

Iako su registrovana tri slučaja porodičnog nasilja od početka godine, stvarni podaci podrazumijevaju mnogo veći broj takvih slučajeva, gdje se tokom logintudilanog tretmana otkrije da su postojeći simptomi posledica pretrpljenijih ranijih traumatizacija unutar porodice, koje klijenti ne žele prijavljivati. Nije rijetkost ni da žrtve nasilja nisu u mogućnosti jasno prepoznati i adekvatno reagovati na postojanje nasilja unutar porodice, već simptome maskiraju prezentujući anamnestičku sliku u oviru različitih oboljenja i poremećaja ponašanja.

Bojan Đerić, specijalni pedagog defektolog, zaposlen u Psihijatrijskoj bolnici Sokolac rekao je da je u vrijeme pandemije vršen prijem samo akutnih i teških slučajeva. Činjenica je da su vrata brojnim pacijentima, zbog epidemiološke situacije bila zatvorena. Pored redovnih prijema, vršen je prijem dvije pacijentice koje su preživjele nasilje u porodici. Riječ je ženskim osobama koje su imale psihičke probleme, a samostalno su pristale na liječenje. Jedna je trpila nasilje od muža, ali joj je bilo propisano liječenje od alkoholizma. Drugi slučaj je takođe žena koja se liječila od alkoholizma iz Rudog. Kao neko ko ima dugogodišnje iskustvo u primjeni radno-okupacione terapije, Đerić ističe da se na osnovu iskustva može reći da sve žrtve porodičnog nasilja koje dođu na bolničko liječenje imaju više pridruženih tegoba. Obično je riječ o još nekom poroku, koji je stečen kao vid bijega od stvarnosti.

Svi sagovornici saglasni su da se o mentalnom zdravlju jednako treba voditi briga, kao i o fizičkom. Potrebno je pomoć potražiti na vrijeme, jer svaka reakcija koja zakasni nosi sa sobom teže posljedice i teži put ka ozdravljenju i normalnom funkcionisanju u zajednici.

Od nasilja nisu izuzeta djeca. Ona si često posmatrači i pasivni učesnici nasilja u porodici. Stručnjaci tvrde da odrastanje u takvom okruženju najčešće ostavlja trajne posljedice i da adolescenti iz porodica u kojima se dešavalo nasilje kasnije kopiraju takav vid ponašanja. U razgovoru sa direktorom Osnovne škole Sokolac saznala sam da o ovoj temi govore često u sklopu svojih redovnih aktivnosti i na časovima odjeljenske zajednice. Prema informacijama kojima raspolažu u posmatranom periodu nije bilo prijavljenih slučajeva nasilja. Tvrde da sa učenicima razgovaraju o ovoj temi i da im skreću pažnju da ukažu na svaki oblik nasilja, zlostavljanja i zloupotrebe njihovih prava.

I u SŠC “ Sveti Vasilije Ostroški” Sokolac, psiholog Nana Marković, kaže da od početka pandemije časovi traju 20 minuta, u odvojenim grupama, bez pauza na kojima bi se koncentrisao veći broj učenika. Kad je to obavezno nastava je organizovana u onlajn formatu. Da li nasilja nema, ili za njega nema prilike ostaje pitanje? Meni je predočen podatak da nije bilo prijavljenih niti uočenih slučajeva nasilja u srdnjoj školi.

U Policijskoj stanici Sokolac tvrde da pripadnici policijske stanice imaju edukovan kadar koji se bavi ovom temom. Kažu da je primjetan porast prijavljenih slučajeva nasilja, posebno od kad je počela epidemija virusa korona. U 2019. godini prijavljeno je jedno krivično djelo i 3 prekršaja, a u 2020. godini prijavljeno je šest krivičnih djela. U dostavljenom pisanom odgovoru ističu da je primjetan porast „sajber“ nasilja i slučajava uznemiravanja.

Mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju sveopšte društvene svijesti o ovoj temi, zbog načina na koji je predstavljaju u svom sadržaju, jezika i narativa koji koriste, ali i publike do koje dolaze. Stručno osoblje, naročito iz oblasti socijalne zaštite, zdravstva i obrazovanja, trebalo bi žrtvama objasniti da je prijavljivanje nasilja u porodici obavezno.

U sklopu projekta „Psihosocijalna podrška u vrijeme Kovid pandemije“ aktivna je linija za stručnu psihološku podršku i pomoć stanovništvu u vrijeme pandemije uzrokovane korona virusom. Psihološka podrška je specijalizovana i usmjerena je na pomoć za sve koji imaju pitanja i nedoumice vezano za svoje psihičko stanje.

Psihološka podrška je besplatna i telefonska linija je aktivna svaki radni dan u periodu od 9 do 17 časova. Pomoć se može potražiti na broj telefona 065/ 464 – 555 (telefon i viber), ili na e-mail: psiholoska.podrska.dprs@gmail.com.

Projekat „Psihosocijalna podrška u vrijeme Kovid pandemije“ dio je projekta „Jačanje intersektorske saradnje i referalnog mehanizma podrške djeci i njihovim porodicama u Republici Srpskoj“ koji sprovode Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Društvo psihologa Republike Srpske uz podršku UNICEF-a u BiH i Vlade Švedske.