Epidemija korona virusa ostavila je posljedice na cjelokupno društvo. Pored zdravstva i privrede, žestok udarac je zadobio i obrazovni sistem, koji je nepune dvije godine nastavni proces realizovao alternativnim metodama. Ni nastavnici ni učenici nisu pošteđeni posljedica jer je onlajn nastava prouzrokovala dugoročne probleme i unazadila sistem za nekoliko godina.

Školska 2021/22. godina počela je redovno, bez skraćenih časova i onlajn nastave. Međutim, povratak na normalno odvijanje procesa pokazao je da se izgubio dugoročni trud nastavnika, jer višemjesečni izostanak učenika, njihov direktni kontakt sa profesorima, udžbenicima i drugim đacima prouzrokovao je gubitak radnih navika, ali i neke psihološke promjene.

Pedagog Srednjoškolskog centra u Foči Sanja Kulić ističe da je i ocjenjivanje u toku pandemije bilo nerealno, jer je nemoguće bilo ocijeniti učenika na objektivan način. Takođe, učenik nije mogao biti kažnjavan zbog izostanaka jer redovne nastave nije bilo. Sve se to odrazilo na današnju nastavu, ističe Kulićeva.

– Učenici su se opustili i takvi su u danas. Ne mogu da kažem da su svi u pitanju, ali najveći broj se ponaša kao da je onlajn nastava i dalje u praksi. Ali pred njih se sad postavljaju normalni i realni zahtjevi, kao i u svakoj školi. Oni moraju da dolaze na nastavu, da uče, donose pribor, ali te navike su se mnogo pogubile. Oni očekuju da će i dalje sa lakoćom dobijati ocjene kao što je to bilo za vrijeme onlajn nastave, ne uče dovoljno, nisu zainteresovani, služe se telefonima i to su posljedice koje je prethodni period ostavio - kaže Kulićeva.

Nedostatak direktne komunikacije i izolovanost su izazvali i psihološke promjene kod učenika, kaže Zorana Đokić Pejović, školski psiholog.

– Odnosi u porodici su bili drugačiji, i roditelji su bili pod stresom, radili su od kuće, neki od njih su izgubili i posao, sve to je moglo da se odrazi na djecu jer im je upravo u tim kriznim situacijama nedostajala emocionalna stabilnost i podrška odraslih. Mi, kao stručna služba smo im izlazili u susret dajući im naše brojeve telefona i mejlove kako bi nam se obratili za pomoć, i bilo je takvih slučajeva. Povratkom u redovan nastavni proces primijetili smo da je došlo do smanjenja interesovanja i motivacije. Čak je i kod najmarljivijih učenika primijećena smanjena pažnja i koncentracija - ističe Đokić Pejović.

Sve u svemu, na cijeli obrazovni sistem korona virus je imao negativan uticaj. Kod učenika su primijećena anksiozna i depresivna stanja, zabrinutost, sve češći pad volje, nesigurnost i negativna očekivanja u komunikaciji. Zavisnost od korišćenja telefona je bio problem i prije pandemije, ali je sada mnogo više izražen i jedna je od većih koje je prouzrokovala korona, ističu u Srednjoškolskom centru.