Briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, niti privilegija, već svakodnevna odgovornost, prema sebi i prema drugima, kazala je za "Nezavisne novine" psiholog Maja Savanović Zorić povodom 10. oktobra, Međunarodnog dana mentalnog zdravlja.

Ističe da je ovo simboličan datum jer mentalno zdravlje zahtijeva pažnju svaki dan, s obzirom na to da je ono temelj kvaliteta života i dobre funkcionalnosti u zajednici.

- Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, i zato je važno da svaka osoba prepozna koliko je briga o sebi i o svojoj unutrašnjoj ravnoteži važna. Kroz više od 15 godina rada kao psiholog i porodični psihoterapeut, a posebno u okviru "Psiholuminisa", primjećujem da mladi sve više prepoznaju značaj mentalnog zdravlja - kazala je Savanović Zorićeva.

Dodala je da mladi ljudi dolaze zbog stresa, anksioznosti, osjećaja usamljenosti ili problema u odnosima, ali i iz želje da bolje razumiju sebe i nauče kako živjeti svjesno i odgovorno prema sopstvenim potrebama.

- Svaki susret potvrđuje da otvoren razgovor, bez stigme, može osnažiti ljude i stvoriti kulturu podrške koja traje svaki dan, a ne samo na simbolične datume - pojašnjava Savanović Zorićeva.

Kako je rekla, uvijek postoji prostor za rast, promjenu i učenje, jer prevencija je ključ.

- Rad sa mladima u "Psiholuminisu" pokazuje da je svijest o važnosti mentalnog zdravlja u porastu i da je otvorenost za razgovor, prepoznavanje emocija i traženje podrške put ka zdravijem i sretnijem životu.

Ističe da briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, niti privilegija, već svakodnevna odgovornost, prema sebi i prema drugima.

- Sasvim je normalno da u vremenu i načinu života u kojem danas živimo, uz visok nivo stresa i ubrzan tempo, imamo potrebu za podrškom kada je riječ o mentalnom zdravlju - pojašnjava sociolog Vladimir Vasić iz Istočnog Sarajeva.

Dodaje da ne bi trebalo nepravedno etiketirati ljude koji se suočavaju s problemima, te ističe da je briga o mentalnom zdravlju sastavni dio života. Baš kao što idemo na redovne ljekarske preglede, tako bi trebalo da idemo i kod psihologa.

- Međutim, čini mi se da smo mi kao savremeno društvo ostali zarobljeni u nekim tradicionalnim vrijednostima. Još postoje stigme koje nas sprečavaju da potražimo psihološku pomoć. Potrebno je više raditi na edukaciji - kazao je Vasić.

Gorica Savić, psiholog iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Višegrad, kazala je da bilježi porast broja mladih koji se samoinicijativno javljaju zbog anksioznosti, dok je kod srednjoškolaca evidentirano pojačano depresivno raspoloženje, a ponekad i samopovređivanje.

Psihijatar  iz Centra Ljubiša Škipina istakao je da je pravo na mentalno zdravlje suvereno pravo svakog pojedinca, te ukazao na značaj ranog reagovanja u prevazilaženju psihičkih posljedica kriza.

- Svjedoci smo ratnog perioda, zatim pandemije virusa korona i sve to ostavlja posljedice na čovjekovu psihu. Bitno je prepoznati probleme i na vrijeme reagovati - rekao je Škipina.

On je dodao da je posebna pažnja usmjerena na djecu kao osjetljivu kategoriju stanovnika, koja odrasta u digitalnom okruženju društvenih mreža i interneta.

Obilježavanje Međunarodnog dana mentalnog zdravlja pokrenula je Svjetska zdravstvena organizacija 1992. godine s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i mobilizacije napora za bolje mentalno zdravlje ljudi.