Najavljeno je da će se Republika Srpska na međunarodnom finansijskom tržištu zadužiti za oko milijardu KM. Prema ranijoj odluci Narodne skupštine kamatna stopa će biti između 5,5 i 6 odsto.

Ekonomista Milenko Stanić upozorio je da je to duplo više nego što za slična zaduženja plaćaju zemlje Evropske unije.

Premijer Srpske Savo Minić izjavio je prošle sedmice da Republika Srpska planira da se dugoročno na međunarodnom tržištu zaduži za pola milijarde evra, odnosno oko milijardu KM.

– Planiramo ponovo izlazak na međunarodno finansijsko tržište. Mislim da je u završnoj fazi sve ono što smo pregovarali zadnjih dana, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bi mogli da obezbijedimo taj plasman. Ali je veoma bitno da se to ponovo dešava na međunarodnom tržištu – rekao je Minić.

Prema riječima Stanića Vlada Republike Srpske, s obzirom na obim planiranog zaduženja u novom budžetu, praktično prinuđena da dio sredstava potraži u inostranstvu, jer su domaći izvori ograničeni.

– Domaće tržište je limitirano. Ne zato što u bankama nema novca, depoziti postoje i teoretski bi mogli pokriti i do 2 milijarde KM zaduženja, ali je problem izloženost bankarskog sektora prema javnom sektoru, koja je već oko 20 odsto. To je granica preko koje se ne može – objašnjava Stanić.

Zbog tih ograničenja, dodaje on, budžet mora da traži međunarodne izvore finansiranja, ali problem je i u načinu na koji se ta zaduženja realizuju.

– Iako je Vlada obavezna da zaduženja budu transparentna, Narodna skupština daje samo okvirne saglasnosti dok pojedinačna zaduženja realizuje Vlada, a građani ostaju bez informacija. A morali bi znati kome duguju, jer upravo oni kroz poreze pune budžet – naglašava Stanić.

Prema njegovim riječima, sredstva će se najvjerovatnije obezbijediti od investitora sa kojima vlast ima političke veze.

– Pretpostavljam da će to biti neko od investitora sa kojima vlada još ima neke konekcije da li je to Mađarska, Saudijska Arabija ili Srbija koja je uvijek na raspolaganju…Problem je kod tih netransparentnih zaduženja, a ona su uvijek takva kad ne znamo ko je dao novac, što će cijena uvijek biti veća – rekao je Stanić i podsjetio da je planirano  odlukom Narodne skupštine da kamatna stopa bude između 5,5% i 6%,

On podsjeća da se zemlje Evropske unije zadužuju po kamatama od 2,5 do 3 odsto, dok je u Federaciji BiH prosječna cijena zaduženja oko 3,5 odsto.

– Mi idemo na 5,5 do 6 odsto. Da je održana saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom, kamata bi sigurno bila oko 2,5 odsto. Ovako, zbog netransparentnosti i političkog dogovaranja, plaćamo znatno skuplje – tvrdi Stanić.

Posebno problematičnim smatra način na koji Narodna skupština unaprijed definiše raspon kamatne stope.

– Ako unaprijed kažete da ćete se zadužiti po kamati između 5,5 i 6 odsto, zašto bi bilo koji investitor ponudio nižu stopu? Niža kamata je moguća samo uz veliku konkurenciju investitora, a ovdje je očigledno nema – naglašava on.

Stanić podsjeća da je osnovno pravilo da se država zadužuje za investicije koje stvaraju novu vrijednost i omogućavaju vraćanje kredita.

– Kod nas se već 30 godina vrtimo u krug. Zadužujemo se da bismo vraćali stare dugove, dok javna potrošnja raste. Investicije su minimalne – kaže Stanić.

Prema njegovim riječima, ovogodišnjim budžetom za ulaganja u infrastrukturu i privredne investicije planirano je svega oko 150 miliona KM, što je izuzetno skromno u odnosu na budžet koji je veći od 7 milijardi KM.

– To jasno pokazuje da nova zaduženja dominantno idu na otplatu ranijih kredita. Samo za kamate ove godine planirano je između 245 i 270 miliona KM. To je cijena pogrešnog smjera u kojem se kreću javne finansije – dodao je Stanić.