Nakon što je Donji dom američkog Kongresa izglasao impičment predsednika SAD Donalda Trampa, glavno pitanje u američkoj i svjetskoj javnosti je — da li je njegov opoziv u Predstavničkom domu zadovoljio demokrate ili će mu suditi u Senatu, kao i da li upravo ta opcija odgovara onim republikancima koji žele da ga eliminišu iz naredne trke za predsjednika?

Naime, da bi procedura opoziva bila uspješna, potrebno je da je dvotrećinskom većinom potvrdi i drugi dom Kongresa — Senat. Međutim, budući da je vođa republikanske većine u tom telu Mič Mekonel objavio da neće sazivati hitnu sjednicu kako bi se razmatrao impičment predsjednika, Tramp će ostati na funkciji do 20. januara i inauguracije Džozefa Bajdena. To praktično znači da bi njegov opoziv stigao na dnevni red Senata tek kada ode sa mjesta predsjednika.

Šta se krije iza zahtjeva za opoziv kada Tramp ode 

Kako za Sputnjik kaže Milan Krstić sa Fakulteta političkih nauka, iako predsjednik SAD u prošlosti nikada nije opozvan nakon što je otišao sa funkcije, bilo je takvih slučajeva za neke druge funkcije, pa postoji formalno-pravna mogućnost da se opoziv Trampa razmatra u Senatu i poslije 20. januara.

- Ali, ja ne vidim u tome naročiti smisao, imajući u vidu da bi poenta impičmenta bila upravo u tome da se neko ukloni sa funkcije zbog određenih prekršaja. U ovom slučaju, ukoliko bi se održalo suđenje u Senatu nakon što je Tramp prestao da bude predsjednik SAD, jedina poenta koja bi mogla da bude izvučena, jeste da demokrate time žele da i definitivno stave neku vrstu stigme na čitav njegov mandat, da potvrde da nije dobro radio i da ga i na taj način upišu u istoriju crnim slovima - kaže Krstić.

Tu je, dodaje urednik portala „američkiizbori.rs“, još jedan razlog za eventualno organizovanje „zakasnjelog“ impičmenta. Ukoliko bi dvije trećine Senata glasalo za Trampov opoziv, mogla bi da se stvori mogućnost da se dodatno glasa za još jednu stvar — da on više ne može da bude kandidat na predsjedničkim izborima.

- To bi Senat mogao da izglasa prostom većinom i to bi moglo da bude u interesu čak i nekih republikanaca koji bi htjeli da se liše Trampa. Baš zbog toga mi je malo sumnjiva ćutnja njihovog lidera u Senatu Miča Mekonela i činjenica da Senat neće zasjedati prije 19. januara mi djeluje, možda, kao da neki ljudi u okviru Republikanske partije žele baš tu opciju — da ne opozovu Trampa dok je predsjednik, kako ne bi rasrdili biračko tijelo koje mu je lojalno, ali da ga naknadno eliminišu iz igre u unutarpartijskim odnosima za 2024. godinu -  objašnjava Krstić.

Male šanse za opoziv u Senatu

Sagovornik Sputnjika vjeruje da su šanse da Senat izglasa opoziv Trampa u svakom slučaju veoma male, jer je demokratama potrebna podrška 17 republikanaca. To je brojka do koje je, prema njegovom mišljenju, teško doći, kako dodaje, a eventualno suđenje u Senatu nakon što Tramp ode sa funkcije svakako nije nešto što bi se okarakterisalo kao dobar potez.

- Ne postoji logično opravdanje da se neko opoziva ako više nije na funkciji, a ako je nešto loše uradio dok je bio na funkciji, postoje sudovi, pa neka oni odluče o eventualnoj krivičnoj odgovornosti. Međutim, ako je neko politički odgovoran i ako se smatra da je to što je uradio loše, to je onda na biračima da procijene, a ne da se neko apriori isključuje iz političke arene na taj način. Mislim da je to loše za demokratiju - kategoričan je Krstić.

Na pitanje da li očekuje da će se Trampom baviti i sudovi, budući da u obrazloženju zahtjeva za opoziv demokrate navode da je odlazeći predsjednik prekršio Ustav i „ugrozio bezbijednost SAD i vladinih institucija i integritet demokratskog sistema“, jer je, navodno, podsticao nasilje tokom protesta u Vašingtonu kada su demonstranti upali u Kongres, Krstić kaže da je vrlo izgledno da će se ići i na tu opciju, te da će se koristiti i sudski mehanizmi.

- Tramp ima formalnu mogućnost da u posljednjim danima mandata sam sebe unaprijed amnestira od krivičnog gonjenja. Ali, ta amnestija se odnosi samo na federalne sudove i on ne može sebe da amnestira na državnom nivou, unutar saveznih država SAD gde ga već gone sudovi za neke druge navodne prestupe. Tu ima već šest procesa koji će, faktički, početi 20. januara po podne, kada on prestane da bude predsjednik SAD. Riječ je o različitim tužbama, od onih za utaju poreza, do prevara sa nekretninama i tužbi za seksualno uznemiravanje. Dakle, čak i bez ovoga sada, Tramp će svakako biti pred sudom, a njegov advokatski tim imaće dosta posla da dokaže njegovu nevinost -  primećuje Milan Krstić.

Predstavnički dom američkog Kongresa je sa 232 glasa „za“ usvojio opoziv predsjednika Donalda Trampa, čime je on postao prvi lider SAD čiji je opoziv ovo tijelo izglasalo dva puta. Za opoziv je, pored demokrata, glasalo i 10 kongresmena iz redova republikanaca. Protiv impičmenta izjasnilo se 197 kongresmena.