Predškolske ustanove u Republici Srpskoj mogle bi, ako predložena pravila stupe na snagu, da prvi put uvedu dvojezični model nastave uz angažovanje diplomiranih profesora sa 240 ECTS bodova, a sprovođenje tih propisa u vrtićima kontrolisali bi inspektori.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske izradilo je nacrt pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja predškolskog programa na stranom jeziku. Taj dokument, koji potpisuje ministar Borivoje Golubović, usklađen je sa novim Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju iz 2025. godine i trebalo bi da zamijeni rješenja iz pravilnika koji je na snazi od 2016. godine.

I predloženim, ali i pravilnikom koji je na snazi definisano je da predškolske ustanove mogu izvoditi program na stranom jeziku u zavisnosti od potreba i zainteresovanosti roditelja djelimično ili u cijelosti.

Potpuno preuređenje

Jedna od najvećih novina je potpuno preuređenje takozvanog "djelimičnog ostvarivanja programa na stranom jeziku". Prema pravilima iz 2016. godine, ovaj model podrazumijeva da se unutar jednog vrtića u nekim grupama radi samo sa djecom na maternjem jeziku, a na stranom u drugim vaspitnim grupama u zavisnosti od interesovanja roditelja.

Novi nacrt pravilnika postavlja temelje za dvojezičnu nastavu u Republici Srpskoj, jer se pod "djelimičnim programom" podrazumijeva rad unutar iste vaspitne grupe ravnopravno i u podjednakom trajanju na stranom jeziku i na jednom od jezika konstitutivnih naroda.

Kako nadalje stoji, u zavisnosti od organizacije predškolske ustanove i interesovanja roditelja, ravnopravno učenje maternjeg i stranog jezika može da se realizuje u svim ili u pojedinim vaspitnim grupama.

Takođe, u istom dokumentu stoji da predškolske ustanove posebnu pažnju treba da posvete usvajanju pravilnog maternjeg jezika i njegovanju kulturnog identiteta.

Zapošljavanje kadra

Značajno je pooštreno i zapošljavanje kadra. Prema pravilima od prije deset godina strani jezik u predškolskim ustanovama mogu da izvode i vaspitno-obrazovni radnici koji ne ispunjavaju uslove za obavljanje poslova vaspitača, a kojima je na drugi način omogućeno ovladavanje sadržajem programa na stranom jeziku. Ta praksa novim pravilnikom potpuno je ukinuta.

- Program na stranom jeziku u ustanovi ostvaruje lice koje posjeduje sertifikat kojim dokazuje stečeni nivo znanja stranog jezika, a koji je najmanje nivoa B2. Pored njih program na stranom jeziku izvode i lica koja imaju završen prvi ciklus studija na studijskom programu stranog jezika i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova - stoji u nacrtu pravilnika.

Da bi bio izbjegnut jaz između jezičke stručnosti i predškolske pedagogije, u vrtiće bi mogao da bude uveden potpuno novi institut - tim vaspitača.

Svaku grupu u kojoj se realizuje program na stranom jeziku obavezno će voditi zajedno dva radnika, odnosno jedan diplomirani vaspitač i jedan diplomirani profesor stranog jezika.

I kontrola rada takođe se podiže na viši nivo. Umjesto dosadašnjeg formalnog slanja godišnjih programa rada resornom ministarstvu "na uvid", novi nacrt pravilnika jasno propisuje da će neposredan uvid u to kako se i šta radi sa djecom vršiti inspektor-prosvjetni savjetnik i to kroz redovan i direktan stručno-pedagoški nadzor u samim ustanovama.

Trenutna praksa predškolskih ustanova u Srpskoj je takva da organizuju učenje stranog jezika, obično engleskog, za mališane srednje i starije grupe.

- Taj čas organizujemo jednom sedmično. Cijena se kreće od 15 pa do 30 maraka mjesečno. Ta oblast nije uređena i precizno definisana. Vidjećemo da li će i kakva nova rješenja donijeti taj novi pravilnik - kazali su u vrtićima sa kojima smo kontaktirali i dodali da nije u  njihovoj nadležnosti da određuju da li mališani treba ili ne treba da uče strani jezik u uzrastu do šest godina.

Vaspitači

I dok jedni roditelji podržavaju učenje stranog jezika u vrtićima, drugi smatraju da za tim nema nikakve potrebe. Takvo mišljenje vlada i među vaspitačima.

- Većina mališana u vrtiću ne zna da izgovara ni riječi na maternjem jeziku kako treba, a kamoli na stranom. To je bespotrebno i opterećujuće za djecu. Bolje bi bilo roditeljima da plate djeci logopeda da nauče pravilno izgovaranje riječi maternjeg jezika, nego što daju novac za učenje stranog jezika - kazao je jedan od vaspitača sa kojim smo razgovarali.

Piše: Marijana Miljić Bjelovuk