Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani Srpske sve više posežu za kreditima.

Zato ne čudi što smo iz godine u godinu sve zaduženiji, pa, trenutno, klecamo pod dugom koji je premašio 4 milijarde KM.

Kad je riječ o prosječnoj zaduženosti svakog građanina, ona je za samo godinu i po dana porasla za 450 KM. Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. iznosila je 3.081 KM, na kraju prošle godine 3.340 KM, a sredinom ove godine 3.531 KM.

A najveći iznos naše zaduženosti odnosi se na kredite za opštu potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti. Na finansiranje opšte potrošnje građana Srpske, otišla je čak trećina ukupnog zaduženja privrede i stanovništva.

Zvanična statistika pokazuje da su ukupni krediti stanovništva sredinom ove godine iznosili 4,2 milijarde KM, što je za 208,4 miliona KM više u odnosu na kraj prošle godine. Čak 2,9 milijardi KM se odnosi na kredite za opštu potrošnju, koji su u ovom periodu porasli za 148,8 miliona KM.

S druge strane, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,9 odsto ukupnih kredita za opštu potrošnju stanovništva i veći su za 145,2 miliona KM, podaci su Agencije za bankarstvo Srpske.

Činjenica je da mnogi građani nemaju izbora, nego da se zadužuju čim im iskoči neki veći izdatak.

– Jesen je najgora. U gotovo isto vrijeme treba da opremimo d‌jecu u školu, nabavimo ogrev, napravimo nešto zimnice. To, definitivno, ne možemo da isfinanisramo platama, a s obzirom na to kolike su one, zaista nismo u prilici da nešto uštedimo. Pošto nemamo nikakvu pomoć sa strane, nemamo izbora nego da se zadužimo – ili kod rođaka ili u banci. Lani je, na primjer, suprug podigao kredit od 4.000 KM, kojim smo isfinansirali pomenute troškove i platili neke zaostale račune. Problem je što je kredit uzeo na dvije godine, a mi ćemo se već sljedeće suočiti sa identičnim izdacima, koji mogu biti samo skuplji – naglašava Mirjana V, trgovac iz Banjaluke.

To, uglavnom, podrazumijeva pravljenje reprograma starog kredita sljedeće godine, i tako ukrug.

Problem je i što građani, zbog poskupljenja, imaju sve manje novca za bilo šta drugo, osim zadovoljenje onih najosnovnijih potreba. A u Srpskoj i BiH iz godine u godinu sve je skuplje, tako da je za kupovinu istih roba ili plaćanje istih usluga, svako malo potrebno sve više para. To, automatski, znači da moraju nečeg da se odriču ili da, kako bi sustigli sve izdatke, jednostavno moraju da se zadužuju.

U udruženjima potrošača ističu da, s obzirom na životni standard većine građana, ne čudi što su u porastu krediti plasirani stanovništvu. Naglašavaju da mnogi, naime, nemaju izbora, nego da se, maltene na godišnjem nivou, zadužuju kod banaka ili MKO.

– Kako da porodica u kojoj dva odrasla člana zarađuju neke prosječne plate u privredi, ima spremnih nekoliko hiljada KM kad stigne jesen?! A toliko im treba da podmire sve izdatke koje sa sobom nosi ovo godišnje doba. Oni, ma koliko da ekonomišu, ne mogu puno da uštede, jer, i bez pomenutih izdataka, jedva sastavljaju kraj s krajem. A mnogi su u takvoj situaciji, jer rade za minimalac ili platu tek nešto veću od tih 900 KM – poručuje iz udruženja potrošača.

A na minimalac je u Srpskoj, od ukupno 290.000 zaposlenih, prijavljeno 91.000 radnika. S druge strane, bezmalo 204.000 radi u sektorima u kojima je prosječna plata ispod prosječne od 1.416 KM, dok ispod troška prehrane za četvoročlanu porodicu, zarađuje čak 41.000 ljudi. Koliko je sve poskupjelo, pokazuje podatak da je potrošačka korpa za samo tri godine sa 1.934 otišla na 2.615 KM. Trošak prehrane za četvoročlanu porodicu u avgustu 2021. iznosio je 748, a u istom mjesecu ove godine čak 1.182 KM ili za 58 odsto više.