U Republici Srpskoj u školskoj 2022/2023. godini 209 učenika sa nalazom i mišljenjem stručne komisije imaju oštećenja u govorno-glasovnoj komunikaciji, a pretpostavlja se da je ovaj broj i veći, rečeno je Srni u Ministarstvu prosvjete i kulture Srpske.

Iz Ministarstva su dodali da određen broj djece koja imaju probleme u razvoju govora i jezika nije prošao procjenu stručne komisije, dok su neki u periodu opservacije ili imaju i druge smetnje koje su primarno navedene od škola.

U osnovnim školama u Srpskoj zaposleno je ukupno 14 logopeda, kao drugih stručnih saradnika, a Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju nije propisana obaveza angažovanja logopeda u svakoj školi, dok stručne poslove obavljaju pedagog, psiholog, defektolog, odnosno specijalni edukator-rehabilitator, socijalni radnik i bibliotekar.

Svaka škola koja ima 24 odjeljenja može pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta sistematizovati radno mjesto psiholog, defektolog/logoped ili socijalni radnik, a u skladu sa svojim potrebama.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture navode da mnoge vaspitno-obrazovne ustanove nemaju zaposlene stručne saradnike, zbog čega je zakonskim rješenjima definisano da škole za djecu sa smetnjama u razvoju i ustanova socijalne zaštite mogu biti resursni centri koji pružaju pomoć predškolskim ustanovama i osnovnim školama u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju.

Logoped Jelena Salić rekla je Srni da brojni uzroci utiču na pojavu smetnji u govorno-jezičkom razvoju, a jedan je i izloženost djece novim tehnologijama kao što su televizor, mobilni telefon, tablet, kompjuter, crtani filmovi na stranim jezicima.

- Jedan od faktora je i sve veća zauzetost roditelja na poslu i nekvalitetno provođenje zajedničkog vremena sa djecom. Djeca brzo savladavaju nove tehnologije, lako nauče da dođu do njima zanimljivih sadržaja, ali je ta komunikacija jednosmjerna, bez interakcije i ne vodi ka razvoju - istakla je Salićeva.

Ona je dodala da je učestalost govorno-jezičkih poremećaja u stalnom porastu, te da je u domaćem okruženju ta zastupljenost u populaciji veća od 50 odsto.

Prema njenim riječima, u predškolskom uzrastu najzastupljeniji su poremećaji izgovora glasova /više od 40 odsto/, specifični jezički poremećaji više od tri odsto, poremećaj autističnog spektra dva odsto, te poremećaj fluentnosti govora dva odsto.

- Kod mnoge djece se u predškolskom uzrastu ne utvrdi govorno-jezički poremećaj, ali se mogu naći simptomi ili stanja koja se u školskom uzrastu mogu dovesti u vezu sa potencijalnim uzrokom neuspješnosti u savladavanju vještina čitanja i pisanja kao i specifičnim smetnjama u učenju - navela je Salićeva.

Govoreći o pružanju adekvatne pomoći i prevenciji, Salićeva je istakla da nedostatak očekivanih pokazatelja na određenom uzrastu može ukazati na pojavu smetnji i ograničenja u kasnijem razvoju što može dovesti i do smetnji u govoru i jeziku kao aspektu dječijeg razvoja.

- Ovim praćenjem trebaju biti obuhvaćena sva djeca, a naročito ona koja su rođena sa određenim neurološkim i drugim smetnjama, prijevremeno rođena djeca, blizanci. Na taj način djeci se obezbjeđuje pravovremena i adekvatna stimulacija, a roditeljima se ukazuje na načine na koje mogu podsticati dijete tokom igre i obavljanja svakodnevnih aktivnosti oko djeteta i sa djetetom - rekla je Salićeva.

Ona smatra da je potrebno stvarati povoljno okruženje za rast djeteta koje će pružiti dovoljno aktivnosti, kretanja, igre, interakcije sa odraslima, a prvenstveno sa roditeljima i drugom djecom, kao i ograničiti vrijeme pred ekranima i pasivnim stimulacijama.

Salićeva je naglasila da roditelji trebaju potražiti savjet i stručnu pomoć ukoliko primijete bilo kakvo odstupanje u interakciji sa djetetom, reakcijama, komunikaciji ili verbalnom ekspresijom djeteta.