„Pucajte, ja i dalje držim čas“ - Herojska priča o stradanju profesora iz Kragujevca

21.10.2021. 16:06
0
IZVOR: Telegraf.rs/Blic

Može li se pobijediti smrt? Postoji li put u vječnost? Može li da se živi zauvijek? Pitanja su koja ljudski rod pokušava da odgonetne od kada postoji. A jedan čovjek, Šumadinac, prije 77 godina je pokazao da je odgovor „DA“.

To je Miloje Pavlović, profesor i direktor Muške gimnazije u Kragujevcu, koji je 21. oktobra 1941. odbio ponudu zločinaca da mu se spase život, i koji je stao u stroj sa svojim đacima i zajedno s njima poginuo. „Pucajte, ja i sada držim čas“, bile su mu posljednje riječi, sa kojima je otišao u nezaborav.

Miloje Pavlović je rođen u selu Gornje Jarušice 1887. godine, od oca Aleksandra i majke Katarine.

Bio je konjički potpukovnik, učesnik Balkanskog i Prvog svjetskog rata. Omiljeni profesor i direktor Muške gimnazije. Organizovao je Sokolsko društvo. Učestvovao je u Prvom i Drugom balkanskom ratu, prošao kroz bitke za oslobođenje Kosova i Metohije u Kumanovu i na Bregalnici, izdržao sve patnje i tegobe Albanske golgote, stigao na Krf, pa na Solunski front, prošao Kajmakčalan i ratovao sve do oslobođenja Šumadije, Beograda i cijele Srbije. Nosilac je velikog broja odlikovanja, od Albanske spomenice pa do Ordena belog orla sa mačevima, Zlatne i Srebrne medalje za revnost u službi, Ordena Svetog Save petog, četvrtog i trećeg reda. Zahvaljujući njemu podignut je i Spomenik palim Šumadincima. On je bio ličnost od velikog značaja i autoriteta, priča istoričar i akademik profesor Željko Zirojević.

Njegov patriotizam i rodoljublje su se vidjeli i 27. marta, kada je govorom zgazio na Trojni pakt. Kao profesor i vaspitač pokazao je držanje 21. oktobra 1941. godine, imao je 54 godine kada je izveden iz škole s učenicima na stratište.

"Ako mi život zavisi od tebe, takav mi život ne treba"

- Ugledao ga je i prišao mu ljotićevac, organizator „fašističkog zbora“, i ratni zločinac Marisav Petrović, i rekao mu: „Ene, i ti si tu...“. Miloje ga je pogledao oštro, sa prezirom. Marisav mu je rekao: „Znaš li, bre, da ti život zavisi od mene?“ Direktor gimnazije mu je rekao, prema tvrdnji svjedoka koji su preživjeli pogrom: „Ako mi od tebe zavisi život, takav mi život ne treba“. Time je Miloje Pavlović ušao u legendu, a sam njegov čin je bio takav da je za taj svoj podvig 27. novembra 1953. godine proglašen za narodnog heroja Jugoslavije. Na dan kada je rođen - priča Željko Zirojević.

Završio je dva fakulteta, filozofski i pravni, studirao je Srpski jezik i književnost kod profesora Jovana Skerlića, koji je tražio da on ostane i bude asistent na fakultetu. Međutim, on je to odbio, i vratio se u Kragujevac da predaje u školi. Bio je ponosni Šumadinac i ratnik. Odbio je ponuđeni život, zagrlio svoje đake i sa njima krenuo u smrt. Tako je pokazao da je ličnost vječnog trajanja i profesor za sva vremena. On je i sahranjen zajedno sa svojim đacima, kod spomenika „Peto tri“, koji simbolizuje pticu slomljenih krila.

Da je herojska priča o stradanju Miloja Pavlovića tačna potvrđuje i svjedočenje dr Milana Stankovića, koji je bio učenik osmog razreda gimnazije i preživio streljanje. On je zapisao razgovor između svog direktora i fašista. Rekli su mu da je „vaspitao generacije komunista“. A on im je odgovorio:

- Ja nisam komunista, niti sam đake učio komunizmu. Ja sam profesor književnosti i svoju decu sam učio patriotizmu. Ja ne tražim da mi pomažete i ne treba mi ništa od vas“, rekao je legendarni profesor, koji je nakon toga zajedno sa svojim učenicima smješten u „topovske šupe“, i poslije provedene noći u njima izveden na strijeljanje.

Tada je zagrlio svoje đake i prije nego što ih je pokosio rafal mitraljeza uzviknuo dušmanima legendarnu rečenicu: „Pucajte, ja i sada držim čas“.

Miloje Pavlović volio je đake kao svoju djecu, koju on i njegova supruga Natalija nikada nisu dobili.

Streljano 300 djece

Poema Veliki školski čas se održava od 1963. godine, kada je postavljen spomenik streljanim đacima. U manastiru Svetog Dimitrija u Bajčetini postoji mozaik Kragujevačkih novomučenika, gdje je prikazan Miloje Pavlović sa svojim učenicima. Podignuta mu je bista ispred nekadašnje učiteljske škole, a u rodnom selu na kući mu je postavljena spomen-ploča. U zločinu koji su njemački okupatori počinili u Kragujevcu 1941. godine ubijeno je 3.063 nedužnih građana, koji su sakupljani sa ulica, radnih mjesta, pijaca. Među njima je bilo 300 djece.

Komentari 0
Povezane vijesti
Lazar Škobo: Poukama iz prošlosti, oplemenjujmo sadašnjost Lazar Škobo: Poukama iz prošlosti, oplemenjujmo sadašnjost
Prvi put s Turcima na jutrenje Prvi put s Turcima na jutrenje
Istoričari protestuju zbog umanjivanja broja ubijenih u Jasenovcu Istoričari protestuju zbog umanjivanja broja ubijenih u Jasenovcu
Najčitanije
  • Uhapšeno lice iz Istočne Ilidže
    10h 53m
    0
  • Uhapšen osumnjičeni za skrnavljenje spomen-ploče na Vracama
    6h 32m
    0
  • Vraćao se sa svinjokolja, pao na nož i preminuo
    13h 5m
    0
  • Glavaš osudio odluku Vlade RS o ukidanju kancelarije Republičkog zavoda za zaštitu kulture u Palama
    10h 27m
    0
  • Premijera filma "Čiko, ja sam živ, nemoj da me ubiješ"
    11h 17m
    0