Globalna ekonomija imaće ove godine pad za 5,2 odsto, što bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, prognozira Svjetska banka.

 Kao razlog za ovaj pad Svjetska banaka navodi iznenadno izbijanje pandemije virusa korona u svijetu i mjere zatvaranja s ciljem njenog suzbijanja.

U izvještaju "Globalni ekonomski izgledi" Svjetske banke navodi se da bi najveći broj ekonomija mogao da doživi najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, kao i da se očekuje pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 odsto, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom.

- Očekuje se da, usljed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za sedam odsto, dok se za nova tržišta i ekonomije u razvoju očekuje pad za 2,5 odsto, što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje 60 godina - ističe se u izvještaju.

U izvještaju se naglašava da su najteže pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz robe i spoljno finansiranje.

Iz Svjetske banke navode da će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, te naglašavaju da sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane usljed spoljnih šokova.

- Osim toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala - naglašavaju iz Svjetske banke.

Potpredsjednik Svjetske banke za ujednačeni rast, finansije i institucije Čejla Pazarbašioglu /Ceyla Pazarbasioglu/ rekla je da je ovo veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova.

- Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću - rekla je ona.

Pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u ekonomijama u razvoju, da se globalna prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na finansijskim tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2 odsto u narednoj godini, odnosno odnosno na 3,9 odsto za napredne ekonomije i 4,6 odsto za ekonomije u razvoju.

- Međutim, izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza. Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak osam odsto ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u narednoj, od tek malo iznad jedan odsto sa smanjenjem proizvodnje u novim tržištima i ekonomijama u razvoju za skoro pet odsto ove godine - navodi se u izvještaju.