Gotovo 3.000 radnika u Republici Srpskoj zvanično je ostalo bez posla po raznim osnovama od 19. marta do 8. maja ove godine. Tom broju treba dodati još oko 1.000 radnika koji nisu stigli da se jave na Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.
Ovo za "Srpskainfo" kaže predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić, koja objašnjava da je sindikat procijenio da je u ovom periodu, od početka epidemije novog korona virusa, bez posla ostalo još oko 1.000 radnika.
– Rok za prijavljivanje na evidenciju Zavoda za zapošljavanje je 30 dana od prestanka radnog odnosa. Nek radnici nisu stigli da se prijave jer nisu imali prevoz, izbjegavali su kontakte i slično – navodi Mišićeva.
Kaže da je kod 1.358 radnika istekao ugovor o radu na određeno vrijeme. Da nije pandemije korona virusa, kako navodi, ugovor bi bio produžen sigurno za trećinu ovih radnika. Kod 1.380 zaposlenih koji su se prijavili na evidenciju Zavoda za zapošljavanje prekinut je ugovor na neodređeno, proglašeni su tehnološkim, odnosno ekonomskim viškom.
– Ja sam sumnjičava da je kod svih ovih radnika ispoštovan Zakon o radu. Pitanje je da li su svi u ovom periodu imali pravo na otkazni rok, godišnji odmor i da li je svima isplaćena otpremnina – upozorava Mišićeva.
Navodi da je najviše trgovaca ostalo bez posla, zatim ugostitelja i zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Od ukupnog broja radnika koji su ostali bez posla u Srpskoj u posljednjih mjesec i po najviše njih je radilo u Banjaluci, nešto više od trećine zaposlenih. Slijede Istočno Sarajevo, Doboj i Bijeljina.
Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić kaže da je bilo slučajeva da su neki poslodavci, kojima je bio zabranjen rad u ovom periodu, davali otkaze radnicima, pa ih poslije vraćali, kada su se uvjerili da će država zaista da isplati plate njhovim zaposlenima.
– Moja poruka pojedinim poslodavcima je da se odreknu malo svojih štekova, odnosno zarada iz ranijeg perioda i da ih podijele zaposlenima. Granice su počele da se otvaraju i Njemačka će ih vrlo rado dočekati – ističe Mišićeva.
Premijer RS Radovan Višković ocijenio je da su mjere koje je Vlada preduzela dale rezultate, jer u prethodnom periodu, od početka epidemije, nije bilo masovnog otpuštanja. On je rekao da je čak bilo oko 870 novozaposlenih. Vlada RS isplatila je doprinose za radnike koji nisu mogli da rade u martu zbog epidemioloških mjera, u aprilu je isplaćena bruto plata, a plan je da za majsku platu budu isplaćeni doprinosi.
U Zavodu za zapošljavanje RS za "Srpskainfo" objašnjavaju da svi koji su ostali bez posla imaju pravo na novčanu naknadu ako ispunjavaju uslove iz Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
– Pravo na novčanu naknadu pripada onima koji su proveli najmanje osam mjeseci neprekidno u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci s prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci i ako vam je radni odnos prestao bez vašeg zahtjeva, saglasnosti ili krivice. Radnik ostvaruje navedena prava i u slučaju kada jednostrano otkaže ugovor poslodavcu zbog neisplaćenih plata ili doprinosa u periodu dužem od tri mjeseca – objašnjavaju u Zavodu.
Minimalna visina novčane naknade ne može biti manja od 80 odsto najniže plate, niti viša od iznosa jedne prosječne plate nakon oporezivanja u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu traje od jednog do 24 mjeseca.
Podaci Poreske uprave drugačiji
Po evidenciji Poreske uprave Republike Srpske, 5. maja je bilo oko 6.300 manje poreskih obveznika prijavljeno na obavezne vidove osiguranja u odnosu na 16. mart.
– Na osnovu podataka iz Jedinstvenog sistema za registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa, u Republici Srpskoj je 16. marta bilo registrovano 297.485 obveznika doprinosa po osnovama osiguranja koji se tretiraju kao zaposlenje, dok je 5. maja registrovano 291.179 obveznika doprinosa po osnovama osiguranja koji se tretiraju kao zaposlenje – kažu za "Srpskainfo" u Poreskoj upravi RS.
U Republici Srpskoj je za svaki radni angažman obavezna uplata gotovo svih doprinosa, bez obzira da li se radi o ugovoru na neodređeno ili o ugovoru o djelu ili o autorskom ugovoru. Zbog toga se podaci Poreske uprave razlikuju od podataka Zavoda za zapošljavanje.
Poreska uprava je u aprilu prikupila oko 1,8 milion KM manje prihoda od poreza na dohodak, te oko 8,2 miliona KM manje od doprinosa.
