U proteklih pet godina u Srpskoj poginula su ukupno 53 radnika, potvrđeno je "Nezavisnim novinama" u Inspektoratu Republike Srpske.

Naime, prema njihovim podacima, u 2019. godini dogodilo se 11 smrtnih povreda na radu, u 2020. osam, a crni niz nastavljen je i 2021. godine, kada je bilo 16 tragedija. U  2022. godini bilo je sedam smrtnih povreda, a u 2023. deset.

Dodaju da se u prva dva mjeseca ove godine dogodila jedna smrtna povreda na radu u oblasti građevinarstva, a početkom marta još jedna.

Prema podacima Inspektorata Srpske, lani se dogodilo 76 težih povreda na radu, od čega je 12 bilo u šumarstvu i drvnoj industriji, četiri u elektroprivredi, 15 u građevinarstvu, dvije u hemijskoj industriji i 43 u ostalim djelatnostima.

Kao najrizičnije djelatnosti, prema podacima inspekcije, izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, istakla je za "Nezavisne novine" da ove brojke govore da se ne poštuju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Strategije o zaštiti zdravlja na radu.

- Problem je u primjeni i što se to ne poštuje. Veliki problem je što inspekcijske kontrole ne rade nadzor od samog početka gradnje. Zaštitna oprema ne podrazumijeva samo šljem, dobre cipele i rukavice. Zaštita na radu podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste - istakla je Vrabičićeva za "Nezavisne novine".

Dodala je da se na građevinskim objektima može vidjeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita.

- Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora vezano za zaštitu na radu - rekla je Vrabičićeva.

Kako ističe, dosadašnja praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat.

S druge strane, podaci inspekcije pokazuju da kontrola ne nedostaje, a i da su pljuštale novčane kazne.

- U oblasti zaštite na radu Republička inspekcija rada je u 2023. godini izvršila 1.550 kontrola, od čega je 630 bilo sa utvrđenim propustima. U cilju otklanjanja nepravilnosti poslodavcima je izrečeno 380 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja podnesene četiri prekršajne prijave i izrečene kazne u vrijednosti od oko 360.000 KM - rekli su u Inspektoratu RS.

Dodaju da se u povrede na radu ubrajaju i povrede koje se dogode prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, što znači da se nisu dogodile na konkretnom radnom mjestu i nisu u direktnoj vezi sa sprovođenjem mjera zaštite na radu od strane poslodavca.

- Primjeri takvih povreda su lom ruke radnika zbog leda na trotoaru, pad sa bicikla prilikom dolaska na posao, saobraćajna nezgoda i slično. Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i drugo - zaključili su iz Inspektorata.