Srpski član Upravnog odbora BHRT-a i kadar SNSD-a Rajko Radovanović zajedno sa generalnim direktorom ove medijske kuće Belminom Karamehmedovićem pripremio je otkaze za 30 odsto srpskih novinara na BHRT-u.

Otkazi su simbolično spremljeni za 1. mart, dan ubistva srpskog svata ispred Stare crkve na Baščaršiji 1992. godine ili tzv. Dan nezavisnosti BiH, kada će na ulicu trećina srpskih novinara koji rade u sjedištu BHRT-a. Od 930 zaposlenih u RTV domu u Sarajevu rade 34 Srbina iz Republike Srpske, a od 1. marta ostaće ih samo 25, što je rezultat politike koju udruženih snagama sa Karamehmedovićem i njegovim poslušnicima sprovodi srpski član UO i donedavni direktor Lutrije RS Rajko Radovanović.

Izgovor za otkaze je „teška finansijska situacija“ u ovoj kući, pa je zato neobjašnjivo zašto je generalni direktor u međuvremenu zaposlio novog portira na rampi ispred RTV doma. Jedino objašnjenje je da će ovaj novozaposleni portir 1. marta imati specijalni zadatak – da  digne rampu i isprati novinare koji dobijaju otkaz u RTV domu. Iako je prema sistematizaciji radnih mjesta u BHRT-u evidentan manjak novinara i na televiziji i na radiju na spisku za otkaze našli su se svi srpski novinari koji imaju ugovore na određeno vrijeme. Ovaj plan pripreman je još od jula prošle godine, kada je dužnost predsjedavajućeg UO BHRT preuzeo upravo Rajko Radovanović koji je u septembru prošle godine zbog lošeg upravljanja Lutrijom RS smijenjen s funkcije direktora i trenutno se nalazi na birou za zapošljavanje.

Radovanović nije želio da odgovori na pitanje zašto većina srpskih novinara koja radi u RTV domu u Sarajevu dobija otkaze.

- Vi jednostrano gledate na taj problem, ali to svakako i nije u nadležnosti Upravnog odbora - bio je kratak Radovanović.

Posebnu pažnju zaslužuje činjenica da od jula 2021. godine srpski novinari iz Republike Srpske dobijaju ugovore na određeno na mjesec dana, a „podobni“ koji čestitaju tzv. Dan nezavisnosti i Dan državnosti dobijaju ugovore na tri mjeseca. O svemu ovome srpski član UO informisan je u više navrata, ali nije reagovao, kao što ne preduzima ništa ni sada dok mladi novinari iz Srpske ostaju bez posla, a istovremeno je više od 30 penzionera angažovano u ovoj kući.

Koliko je BHRT javni servis BiH pokazuje ne samo program koji je godinama antisrpski i huškački, već i struktura zaposlenih koja nije ni blizu ustavom zagarantovane nacionalne zastupljenosti. Srbi u BHRT-u su statistička greška i nema ih u brojnim sektorima. Od tri rukovodne pozicije u BHRT-u, generalni direktor je Bošnjak više od 15 godina, direktor BHT1 je Hrvat Mario Vrankić koji provodi politiku generalnog direktora, a direktor BH radija 1 je po prvi put Srpkinja iz Republike Srpske Pejka Medić koja je imenovana 2017. godine. Do tada je i ova pozicija pripadala Bošnjacima ili podobnim Srbima „iz čaršije“.

U kolegiju BH televizije samo jedan od 10 urednika programa i redakcija je Srbin – urednik Informativnog programa – Jelena Radojević Kapor, pri čemu treba istaknuti i da je ona imenovana nakon što se njen prethodnik Marko Radoja zbog pritisaka povukao sa te pozicije. Od imenovanja Srbina za urednika Informativnog programa, generalni direktor je formirao tzv. „redakciju specijalnih programa“ kako bi oduzeo nadležnosti srpskom uredniku IP-a i napravio paralelni informativni program kojim on lično rukovodi. Ova redakcija prati „specijalne događaje“ po nalogu generalnog direktora, a iz Informativnog programa izuzeti su svi događaji prema kojima narodi u BiH imaju različita viđenja – od 9. januara, preko 1. marta i 11. jula, pa do 21. i 25. novembra.

Ova tzv. specijalna redakcija je direktno potčinjena generalnom direktoru i s njim dogovara sadržaje koji posljednjih godina izazivaju žestoke reakcije zato što su usmjereni protiv srpskog naroda i Republike Srpske. Poseban i to cjelodnevni specijalni program priprema se za 1. mart ove godine povodom 30. godišnjice tzv. referenduma o nezavisnosti.

Na kraju, treba podsjetiti i istaknuti da su Izvještaji o poslovanju BHRT-a za 2020. godinu i 2021. godinu pali u srijedu na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega je bilo prirodno da generalni direktor sam podnese ostavku. Ako sam ne odstupi, najnormalnije bi bilo da to od njega zatraži UO, ali očigledno da UO kojim rukovodi Radovanović i ne pomišlja bilo koga da pozove na odgovornost. Naprotiv, dok para za plate novinara u BHRT nema, za apanaže svakog od članova UO mjesečno se izdvaja 2.800 KM, tako da za četvorogodišnji mandat u džep stave po 134.400 KM. Aferim, efendija Radovanoviću.