Uporedo sa švercom cigareta na bh. ulicama i pijacama, u BiH raste ilegalna prodaja ovih proizvoda i u virtuelnom svijetu, pa se one mogu kupiti odnosno naručiti čak i na društvenim mrežama, zbog čega je potrebna stroža kontrola i u ovoj oblasti.

Kupci, tako, ove proizvode naručuju putem zatvorenih Fejsbuk grupa, ličnih profila ili portala za onlajn trgovinu, te ih dobijaju u malim paketima, koji lakše prolaze ispod radara kontrolnih organa.

Iako su kontrole ilegalne prodaje na ulicama, tokom prošle godine, donijele znatno bolje rezultate u odnosu na raniji period, borba sa švercerima očigledno mora obuhvatiti i onlajn sferu.

Prodaja ilegalnih cigareta na internetu, tzv. crni e-commerce, u BiH se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije, kada su postojala veća ograničenja kretanja i zadržavanja na pijacama, a sada je procvjetao.

Online platforme su privlačne za švercere jer omogućavaju anonimnost, a prema riječima stručnjaka, nisu ni zakonski tretirane na pravi način.

Ekonomista Faruk Hadžić podsjeća da se prodaja ilegalnih duvanskih proizvoda dosad uglavnom obavljala i nastaviće se obavljati na fizičkim lokacijama, ali rizik od inspekcijskih organa postaje sve značajniji.

- Kao i u drugim djelatnostima, kako bi se opstalo na tržištu, traže se alternativni načini za plasman i prodaju proizvoda, za šta online način prodaje pruža ogromne mogućnosti - rekao je Hadžić za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, mogućnost otkrivanja takvih aktivnosti je dosta teža putem interneta, pogotovo ako postoji sistem uvezane distribucije, gdje se nekada kriju podaci o osobi koja šalje određene proizvode, što predstavlja veliki problem i za inspekcijske organe da sprovode aktivnosti iz svoje nadležnosti.

- Oblast onlajn trgovine poprilično je neuređena u BiH, ne samo s aspekta prodaje ilegalnih duhanskih proizvoda, već i drugih djelatnosti, gdje se pružaju velike mogućnosti korištenja društvenih mreža i online šopova - naveo je Hadžić.

On smatra da rješenja treba tražiti u mjerama koje će dovesti do smanjenja poreskog opterećenja na legalnu prodaju duvana, kako bi se razlika između cijene legalnog i ilegalnog duvana smanjila, što će, kako kaže, prirodno smanjiti potražnju za ilegalnim duvanom, ali i dovesti do bolje naplate prihoda države.

- Potrebno je i veće angažovanje inspekcijskih organa zbog  boljeg praćenja ilegalne  prodaje putem interneta - istakao je ovaj ekonomista.

I ekonomista Admir Čavalić smatra da je potrebno smanjiti stepen akciznog opterećenja. U suprotnom, kako on ističe, negativne tendencije se nastavljaju - od razvoja neformalnog tržišta pa sve do upotrebe novih tehnologija pri ilegalnim radnjama.

- Riječ je o sasvim očekivanoj posljedici izuzetnog fiskalnog opterećenja duhana i duhanskih proizvoda u BiH. Učesnici neformalnog tržišta koriste dostupnu tehnologiju kako bi lakše plasirali i distribuirali ove proizvode. Inspekcijski nadzor nije toliko efektivan kada je riječ o korištenju interneta - posljedično, jedino pravo rješenje je drugačiji model akcizne politike u vezi s duhanom i duhanskim proizvodima - naglasio je Čavalić u izjavi za "Nezavisne novine".

Iz Asocijacije za internet trgovinu "eComm” u BiH ističu da BiH još nema zakon koji tretira isključivo internet trgovinu, ali je ona regulisana Zakonom o unutrašnjoj trgovini, Zakonom o elektronskom pravnom i poslovnom prometu i Zakonom o zaštiti potrošača u BiH.

- Zakon jasno naglašava da internet trgovinu može da organizuje samo trgovac koji se registrovao za tu vrstu trgovine i koji mora da posjeduje odgovarajući poslovni prostor za obavljanje administrativnih poslova i odgovarajuća sredstva i opremu, zavisno od oblika trgovine koju obavlja - ističu iz ove asocijacije.

Kako dodaju, e-trgovina mora imati fizičko skladište, ako se radi o obavljanju djelatnosti e-trgovine na način da se trguje robom na veliko ili malo. Takođe, kako ističu, Zakon o fiskalnim sistemima precizira da su e-trgovci obveznici fiskalizacije.

Inače, Asocijacija za internet trgovinu "eComm” u BiH okuplja kroz članstvo i interesne grupe, kompanije i pojedince koji aktivno rade na tome da se postojeći zakonski okviri i poslovne prakse unaprijede u pozitivnom smislu.

- Tu prije svega možemo pratiti trendove zapadnih tržišta i raditi na usklađivanju spram već dokazano kvalitetnih rješenja s njihovih razvijenih tržišta. Ovo se pitanje prije svega odnosi na postojeće zakonske okvire, ali i kontrolu i sankcije za kršenje zakona. U tom smislu državne institucije treba svakako da se i dalje fokusiraju na ulogu regulacije i kontrole, kroz inspekcije i druge slične mehanizme. Svaka ilegalna trgovina, pa tako i internet trgovina, se svakako može i mora spriječiti jačim inspekcijskim nadzorom nadležnih institucija - ističu iz Asocijacije za internet trgovinu "eComm” u BiH.

Iz Inspektorata Srpske ističu da obavljanje djelatnosti prodaje na daljinu može da organizuje samo trgovac koji se registrovao za tu vrstu trgovine i koji mora da posjeduje odgovarajući poslovni prostor za obavljanje administrativnih poslova i odgovarajuća sredstva i opremu, zavisno od oblika daljinske trgovine koju obavlja.

- Za obavljanje ovog oblika trgovine trgovac je dužan da osigura odgovarajuće skladište robe koju prodaje i robom rukuje na način kojim se osigurava očuvanje njenog kvaliteta - ističu iz Inspektorata RS.

Međutim, kako dodaju, mora se napraviti razlika između registrovanih subjekata koji pored prodaje u poslovnom prostoru nude potrošačima i mogućnost kupovine putem njihovih internet stranica, i fizičkih lica koja putem društvenih mreža u vlastitim domovima nelegalno nude različite proizvode i usluge, čija kupovina i korištenje za same potrošače predstavlja veliki potrošački rizik.

- U pravilu, na profilima lica koja nelegalno prometuju proizvode na društvenim mrežama ne mogu se pronaći nikakvi podaci o njima, adresa poslovnice, broj JIB-a, jer nisu ni registrovani, ime i prezime osobe koja stoji iza tog profila i drugi podaci. Identifikovanje ovih lica bilo bi moguće jedino uz pomoć istražnih organa - ističu iz Inspektorata Republike Srpske.

Međutim, iz Federalne uprave policije tvrde da nisu zaprimali prijave koje se odnose na ilegalnu prodaju cigareta putem društvenih mreža, odnosno interneta.

IZ MUP-a Srpske rekli su da njihovo Odjeljenje za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije nije dosad imalo slučajeva ove vrste, jer je, kako napominju, ovo prije svega u nadležnosti inspekcijskih organa i Uprave za indirektno oporezivanje.

Inače, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2021. godini ukupno je zaplijenjeno duvana i duvanskih proizvoda vrijednosti 5,3 miliona KM, dok je godinu ranije zapljena iznosila 2,4 miliona KM.

Međutim, bez obzira na povećane zapljene, ilegalne cigarete i dalje su dostupne na nelegalnim prodajnim mjestima i pijacama širom BiH, što šteti u velikoj mjeri i građanima i državi. Dodatnu štetu u posljednje vrijeme predstavlja i ilegalna prodaja u online sferi, te je sve više virtualnih trgovaca švercovanim cigaretama.

Pritom, ne treba zanemariti činjenicu da 56 odsto lažnih proizvoda zaplijenjenih na evropskim granicama potiče od kupovine putem interneta.