Prije tri godine se u zagrebačkoj ribarnici pojavio mladi, tek rođeni morski pas. Čuvari prirode bili su i oduševljeni i zabrinuti.

Radilo se o sklatu sivcu (Squatina squatina), jednoj od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koji se u Jadranu smatrao gotovo izumrlim.

- Mladi sklat na Dolcu "ukazivao je na to da postoji populacija koja se razmnožava, međutim činjenica da se na prodaju nudi ugrožena i strogo zaštićena vrsta bila je zabrinjavajuća - ističe Pero Ugarković, saradnik na istraživanju sklatova u Jadranu, piše "index.hr".

Nakon tog otkrića započeto je istraživanje sa ciljem da se otkrije koliko još jedinki živi u Jadranu.

Projekt je vodila neprofitna organizacija "WWF Adria" u saradnji s Institutom za okeanografiju i ribarstvo.

Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se prostirala celim Jadranom, svela na mali deo koji gravitira ka Molatskim ostrvima.

- Ta je populacija zadnja nada za očuvanje ove vrste u Jadranskom moru - upozorava.

Gleda svoja posla

Sklat izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Skriva se u peskovitom i muljevitom dnu, lovi iz zasjede, a može da naraste preko metar i po.

Živi i u Mediteranu i istočnom Atlantiku, ali je svuda kritično ugrožen.

Ugarković je uvjeren da bi sklat mogao da postane brend od kog bi profitirala ostrva Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija.

Primjer su Kanarska ostrva, gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija, a ronioci plaćaju velike svote kako bi ga vidjeli, i to izvan sezone.

To je riba koja ne bježi, kaže Ugarković, pa ju je lako fotografisati.

- Gleda svoja posla, nije opasna za ljude i ne nanosi štetu - napominje. Dodaje da je povećanje njene brojnosti vrlo važno za morsku bioraznovrsnost.

U Jadranu je do sada zabilježeno preko 30 vrsta morskih pasa i gotovo su sve bezopasne za čovjeka. Brojnost sklatova u Jadranu nekad je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovom lovu.

Već decenijama to nije tako, ali snimci slučajnih ulova i vraćanja u more, koji se ponekada objavljuju na društvenim mrežama, bude nadu da će sklat opstati.

Nenamjerni ulov

Nikola Kosanović, profesionalni ribar iz Privlake, ne propušta priliku spasiti svaku slučajno ulovljenu jedinku.

Kaže da zadnjih par godina primjećuje porast broja sklatova i sve ih prijavljuje Institutu u Splitu te vraća u more. Posebno ga radije kada ulovi nekoliko ženki sa mladima.

Ova vrsta sporo raste, kasno dostiže polnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva. Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gde je ribolov najčešći. Nakon što je sklat proglašen zaštićenom vrstom, od ciljane vrste postao je – dio nenamjernog ulova.

Ugroženost prilovom svih jadranskih ranjivih vrsta najbolje dočarava upravo priča o sklatu.