U Srpskoj je u porastu broja pacijenata sa prekomjernom tjelesnom težinom svih starosnih grupa, posebno školske djece, te starijih pacijenata od 50 godina života.

Ljekari upozoravaju da je gojaznost glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, dijabetes melitus, neke maligne bolesti, te poremećaj disanja tokom spavanja.

Najnovija istraživanja pokazuju da gojaznost može skratiti očekivano trajanje života za osam godina, te da je podjednako štetna kao i pušenje.

A što je osoba mlađa i ima više kilograma, to su posljedice po njeno zdravlje ozbiljnije.

Prema ranijim analizama, u Srpskoj prekomernu tjelesnu masu ima više od polovine odraslog stanovništva, dok je gojazno skoro 25 odsto, a pregojazno oko 36 odsto ljudi.

Doktorka Sanja Tešanović, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka, kaže da je gojaznost u stalnom porastu kako u svijetu, tako i kod nas.

– U nastanku gojaznosti najznačajniji faktor je neravnoteža između unosa i potrošnje kalorija. Ljudi sve više konzumiraju visokokaloričnu hranu, a sve manje su fizički aktivni. Uzroci gojaznosti su loše prehrambene navike koje se sve više usvajaju zbog užurbanog načina života, odnosno, manjka vremena, te se sve više ljudi okreće brzim, instant rješenjima kao što su fast fud kiosci, pekare… Tako je ishrana biljnim vlaknima zamijenjena kaloričnom ishranom zasnovanom na životinjskim namirnicama – objašnjava Tešanovićeva za Srpskainfo.

Takođe, istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije pokazalo je da stanovnik BiH dnevno u prosjeku pojede oko pet parčadi hljeba, dok oko 12 odsto svakodnevno konzumira keks, kolače ili neke druge slatkiše.

S druge strane, voće i povrće svakodnevno konzumira tek svaki treći stanovnik, dok mnoga djeca bukvalno odrastaju na grickalicama i slatkišima.

Naravno, uzrok gojaznosti je i smanjena fizička aktivnost, jer sve veći broj odraslih osoba, kao i djece provodi najveći dio vremena sjedeći na poslu, za računarom, u školi i slično.

Pored nezdrave ishrane, skoro 40 odsto odraslih u RS uopšte nije fizički aktivno.

Dr Tešanović naglašava da gojaznost dovodi do teških i brojnih komplikacija, što skraćuje životni vijek.

– S ciljem smanjenja tjelesne težine, gojazni pacijenti treba da povećaju unos namirnica bogatih skrobom, da češće jedu hljeb od crnog ili integralnog brašna, povećaju unos svježeg voća i povrća. Poželjno je smanjiti unos masnoća, koristiti obrano mlijeko i jogurt umjesto punomasnog. Preporuka je jesti posne dijelove teletine, junetine i svinjetine, jesti piletinu i ćuretinu bez kožice, divljač i morske plodove. Prženje i pohovanje trebalo bi zamijeniti pečenjem u rerni ili dinstanjem, te smanjiti unoš šećera i soli. Gojaznim pacijentima savjetujemo da uvedu pravila o načinu ishrane, ograniče broj obroka na tri do pet dnevno, jedu za postavljenim stolom, žvaću polako, ustaju od stola nakon završetka obroka. Treba uključiti cijelu porodicu u promjenu načina ishrane, što je posebno važno u porodicama koje imaju gojazne djece – savjetuje Tešanovićeva.

Podsjeća da je gojaznost širom svijeta poprimila epidemijske razmjere i da predstavlja jedan od vodećih rizičnih faktora za oboljevanje od hroničnih bolesti. A prema izvještaju SZO, svaki dan umre 2,8 miliona ljudi zbog posljedica prekomjerne tjelesne težine ili gojaznosti.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS ranije su za Srpskainfo rekli da se gojaznost može posmatrati i kao oboljenje i kao rizični faktor za razvoj bolesti udruženih sa gojaznošću.

– To su bolesti srca i krvotoka, koštano-zglobnog sistema, neki oblici karcinoma – uglavnom debelog crijeva i dojke, dijabetes. Može biti udružena i sa bolestima iz grupe psihisocijalnih, psihijatrijskih oboljenja, kao što su nepovoljna slika o vlastitiom izgledu, socijalna izolacija, promiskuitet, bulimija, te bolestima disajnih puteva, probavnog i genitalnog sistema. Tu je i poremećaj hormona i metabolički poremećaji – naglasili su u IJZ.

Usvojiti zdrave životne navike

Ljekari objašnjavaju da su mjere prevencije gojaznosti usvajanje zdravih životnih navika u ishrani i povećanje fizičke aktivnosti kroz svakodnevnu šetnju, sport i rekreaciju.

– Raznovrsnost hranjivih sastojaka i odgovarajući energetski unos čine zdravu ishranu, odnosno postizanje i održavanje željene težine. Zdrava ishrana i fizička aktivnost povoljno djeluju na sprečavanje i korekciju gojaznosti, te sprečavanje nastanka dijabetesa, povišenog krvnog pritiska, povišenog nivoa masnoća u krvi, posebno holesterola i triglicerida, čime se prevenira ateroskleroza i vaskularne komplikacije – naglašava dr Tešanović.