Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je za Srnu da najnoviji podaci pokazuju da su u Pogromu nad Srbima tokom "Oluje" ubijena i nestala 1.893 lica, da ima još neidentifikovanih posmrtnih ostataka, kao i da se ne može očekivati da Hrvatska i Zapad u pravom, objektivnom smislu priznaju srpske žrtve jer ne žele da vide istinu o ovoj zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije.

- Treba reći da je u Hrvatskoj ekshumirano dosta žrtava iz `Oluje`, koje još nisu identifikovane. Tako da ta brojka ide na više od 330 posmrtnih ostataka koji se odnose na `Oluju`, a koji još nisu identifikovani. I kada bi se identifikovalo to što je ekshumirano i što pripada `Oluji`, onda bi prepolovili broj. Znači, imaš tijela, ali nemaš njihov identitet - rekao je Štrbac.

On je rekao da se zna da su to srpske žrtve po tome što su ih Hrvati pobili, pa su onda njihove komisije za asanaciju terena skupljali te posmrtne ostatke, pravili neke protokole, pa su ih pokapali na raznim mjestima u takozvane grupne grobnice.

Štrbac je ukazao da se, nažalost, svake godine sazna neko novo ime stradalog u "Oluji".

- Postavljaju pitanje - kako da se nema kompletnih podataka? Pa upravo zbog pogroma, egzodusa, ljudi su se pogubili, razišli po svijetu, po svim meridijanima, brinuli su kako da sačuvaju žive, a mrtvima više nisu mogli pomoći! - istakao je on.

Prema njegovim riječima, od najnovije brojke od 1.893 ubijenih i nestalih, 65 odsto je civila, među kojima i 29 odsto žena.

- To su neki `crni rekordi` građanskih ratova devedesetih prošlog vijeka na prostorima bivše Jugoslavije. Nestalih je trećina, odnosno 33 odsto od ove ukupne brojke ubijenih i nestalih. A među njima je još nepovoljnija situacija kada su u pitanju civili, čak i do 75 odsto civila je među nestalima i 51 procenat žena - precizirao je Štrbac.

On je napomenuo da su žrtve ekshumirane, između ostalog u Kninu – 303, u Petrinji - 160, u Gračacu - 150, zatim u Zadru, Šibenicu, Korenci..., ali da ima još jedan broj koji i Hrvati priznaju, ali još ih nisu eskhumirali.

"Veritas" je, kaže Štrbac, sakupio još nekih oko 160 podataka o mogućim pojedinačnim grobnim mjestima koj bi, takođe, poslije 28 godina trebalo ekshumirati, ali nema volje i želje da se to uradi.

Štrbac napominje da je većina ovih ekshumacija obavljena poslije oslobađajuće haške presude hrvatskim generalima, jer da su ih tokom suđenja eskhumirali i identifikovali, to bi kvarilo imidž o toj, kako Hrvati kažu, "čistoj operaciji kao suza".

- Kada pitate njihove čelnike – koliko je stradalo, reći će – pa evo vidite tamo u presudi Haškog tribunala se spominju 44 civilne žrtve i to vam je to - rekao je Štrbac, te istakao da "to nije to" i da se spominje daleko više žrtava i jer je Haški tribunal obuhvatio manje područje i kraći period u kojem su ljudi ubijani.

Na pitanje da li će ikada Hrvatska i Zapad priznati srpske žrtve u "Oluji" na pravi način, Štrbac je rekao da se to ne može očekivati, jer bi Hrvati umanjili svoju "najčistiju bitku", kako je zovu, a Zapad, jer bi priznao da je u tom pogromu Srba dao "veliki doprinos".

- Hrvati neće iz poznatih razloga, jer onda bi umanjili svoju `najčistiju i najblistaviju`, kako oni kažu, bitku, na kojoj počiva njihova država, a to je `Oluja`, a u stvari je pogrom i veliki krajiški egzodus, kako je Srbi nazivaju. Kada bi oni rekli šta su uradili posebno nad tim nedužnim civilima i ženama, izgubilu tu kvalifikaciju `najčistije bitke` - kaže Štrbac.

On je podsjetio da je američka organizacija visokih penzionisanih oficira napravila planove za "Oluju", snabdjela ih najsofisticiranijim oružjem, pa čak i učestvovala u izvođenju akcija u štabovima Hrvatske vojske.

- Tako da iz tih razloga ne možemo očekivati ni od Hrvata, ni od Zapada, da će u pravom objektivnom smislu priznati srpske žrtve u `Oluji` - ocijenio je Štrbac.