Porodice stradalih i ranjenih u NATO bombardovanju Murina 1999. godine su još jednom od crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva zatražile da ovaj zločin bude uključen u strategiju o ponovnoj istrazi ratnih zločina koji su se desili u Crnoj Gori u toku devedesetih godina prošlog vijeka.

Bojan Komatina je u ime porodica stradalih i ranjenih naglasio da su jedino žrtve iz Murina i zličin NATO-a izopšteni iz te strategije, piše Srna.

On je sa obilježavanja 27 godina od NATO bombardovanja Murina apelovao da se ispita zašto nadležni u Crnoj Gori nisu obavijestili građane da će Murino biti bombardovano.

Kako apeluje traži da se ispita ko je i zašto od NATO zločinaca poručio i naručio bombardovanje Murina, a prije svega, treba da se istraži ko od, reći ću, domaćih izdajnika nije obavijestio građane Murina o tome da će biti bombardovanje, a zna se da su imali takve informacije- poručio je Komatina

Odnos države prema murinskim žrtvama se, kako ocjenjujeje, promijenio nakon političkih promjena u Crnoj Gori.

- Ovdje danas imamo predstavnike najviših državnih institucija, koji, kao i prethodnih nekoliko godina, polažu vijence na spomen-obilježje stradalim, za razliku od perioda prije 2020. godine, kada za dvije decenije ovdje nismo imali nijednog predstavnika državnih institucija - rekao je Komatina, prenosi Srna.

Tokom NATO bombardovanja nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije 30. aprila 1999. godine, varošica Murino, smještena između Andrijevice i Plava, doživjela je stravično razaranje i stradanje nevinih civila, među kojima troje djece.

Tada su od projektila bačenih iz vazduha poginuli Manojlo Komatina, Miroslav Knežević, Milka Kočanović, Vukić Vuletić, Julija Brudar i Olivera Maksimović, dok su ranjeni Korina Milović iz Murina, Svetlana Zečević iz Andrijevice, Željko Bjelanović iz Velike, Darko Mijović iz Podgorice, Mirko Šoškić iz Ulotine, Slavko Mirković iz Gračanice, Vasko Čejović iz Berana i Danilo Jokić iz Velike.