Više od trećine uvoza Bosne i Hercegovine tokom 11 mjeseci ove godine došla je iz zemalja bivše Jugoslavije, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), koji su dostavljeni "Nezavisnim novinama".

Tako je ubjedljivo najveći uvoz iz Hrvatske, iz koje je u ovom periodu došlo proizvoda vrijednosti 5,41 milijarda KM.

Iz Srbije je došlo robe za 3,83 milijarde KM, a Slovenije 2,39 milijardi KM.

Iz Sjeverne Makedonije je u istom periodu došlo proizvoda za 209 miliona KM, a iz Crne Gore za 186 miliona KM.

U podacima UIO BiH piše da je ukupan uvoz u 11 mjeseci ove godine iznosio 28,97 milijardi KM, dok je od ovog iznosa iz ovih pet zemalja koje su zajedno sa BiH činile bivšu Jugoslaviju uvezeno robe za oko 12 milijardi KM.

Ovo znači da se iz ovih pet zemalja masovno uvozi roba u Bosnu i Hercegovinu.

Sa druge strane, u ove zemlje smo u 11 mjeseci ove godine izvezli robe za 6,82 milijarde KM, te od njih pet samo sa Crnom Gorom smo imali pozitivnu spoljnotrgovinsku saradnju, a sa svim ostalima smo ostvarili deficit.

U Hrvatsku smo izvezli robe za 2,86 milijardi KM, Srbiju 1,73 milijarde KM, Sloveniju 1,44 milijarde KM, Crnu Goru 607 miliona KM, a Sjevernu Makedoniju 195 miliona KM

Posebno su zabrinjavajući podaci za Hrvatsku, gdje je veći uvoz od izvoza za čak 2,5 milijardi KM, Srbiju za 2,1 milijardu KM, te Sloveniju za nešto manje od milijardu KM, tačnije 950 miliona KM.

Kada je u pitanju ukupan izvoz i uvoz, za 11 mjeseci ove godine najviše je uvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina, te aparata i mehaničkih uređaja za 2,56 milijardi KM, dok je sa druge strane najviše izvezeno električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka za oko 1,48 milijardi KM.

Ekonomista Igor Gavran objašnjava za "Nezavisne novine" da veliki dio ovog navedenog uvoza iz Srbije i Hrvatske se u stvari odnosi na proizvode iz trećih zemalja, uključujući i mnoge koje same Srbija i Hrvatska takođe uvoze jer ih ne proizvode.

- S obzirom na to da BiH zaista ima potrebu za mnogim proizvodima koje mi ne proizvodimo, niti ih realno možemo proizvoditi (ili uopšte ili u dovoljnim količinama), onda taj dio uvoza dobrim dijelom nije problem, već jednostavno činjenica zasnovana na realnim potencijalima - prirodnim ili ekonomskim. A kada se taj dio izdvoji i analizira samo uvoz robe porijeklom iz Srbije i Hrvatske, onda su cifre daleko manje i odnos izvoza i uvoza puno povoljniji. Iako i ovi podaci imaju svoju vrijednost jer pokazuju da previše robe uvozimo preko posrednika iz susjedstva, što utiče na više cijene u BiH (čim robu ne uvozimo direktno znači da nekome u susjedstvu plaćamo određenu proviziju ili dodatne troškove transporta i druge prateće troškove). U svakom slučaju bi bilo dobro da sve što moramo uvoziti uvozimo direktno u BiH kad god je to logistički izvodivo i nema nikakve druge prepreke ili negativne efekte - naglasio je Gavran.

Prema njegovim riječima, kad se uzme u obzir sve navedeno o metodologiji i obuhvat podataka, ipak ostaje činjenica da struktura naše trgovine sa susjednim državama nije povoljna i da još prekomjerno uvozimo široku lepezu proizvoda koje sami proizvodimo ili možemo proizvesti u dovoljnim količinama i odgovarajućem kvalitetu, a da naš izvoz nije ni približno na nivou realnih potencijala.

- Čak i kada imamo količinski značajan izvoz, vrlo često su cijene po kojima robu prodajemo jako niske. Ove nedostatke možemo prevladati na više načina, ali nerealno je očekivati potpunu supstituciju uvoza. Prije svega, moramo unaprijediti uslove poslovanja u BiH i konkurentnost naše ekonomije, što je zajednički zadatak nadležnih vlasti (kad je riječ o regulativi i velikom dijelu troškova poslovanja) i samih privrednika (koji moraju usvojiti nove tehnologije, unaprijediti kvalitet, produktivnost i marketing, pored ostalog), jer bi to istovremeno trebalo pomoći i rastu izvoza i povećanju tržišnog učešća na domaćem tržištu, odnosno smanjenju uvoza. Kada je riječ o uvozu, doprinos može dati i efikasnija i stroža kontrola uvoza, ali samo u onim segmentima gdje trenutno ima značajnih propusta - istakao je Gavran.