Srpska pravoslavna crkva (SPC) i pravoslavni vjernici danas obilježavaju Mali Božić ili Mladi Božić, kao i praznik Svetog Vasilija Velikog - Vasiljevdan.

Pravoslavci danas proslavljaju i prvi dan Nove godine po Julijanskom kalendaru.

Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan. Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, tada je Mali Božić počeo da se slavi kao srpska Nova godina.

U Vojvodini je postojao običaj, koji se u nekim mjestima zadržao do danas, da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja sunčeve svjetlosti i toplote.

Na Mali Božić, 14. januara ponovo se unosi badnjak, opet dolazi polaznik ili položajnik, a na trpezi je glava božićne pečenice koja se čuva do tog dana.

U mnogim krajevima spaljuju se ostaci badnjaka, ponegdje mijesi poseban obredni hljeb, vasilica, u spomen Svetom Vasiliju Velikom.

Novu godinu valja dočekati budan, pa su u ovom bdijenju mnoge djevojke gatale da li će se te godine i za koga udati.

Među ovim gatkama je posebno zanimljivo gatanje djevojaka u Bosni - prije svanuća su, popevši se na tavan, bacale svoju obuću kroz vrata napolje, pa ako obuća, kad padne, bude usmjerena od kuće - znak je da će se udati.

Danas bi trebalo izbjegavati svađe da se ne bi svađali cijele godine.