Jednu od najvećih energetskih kriza Republika Srpska dočekala je bez bilo kakvih zaliha, zbog čega sada po hitnom postupku i „paprenim“ cijenama kupuje gorivo, iako je do prije nekoliko godina u svom vlasništvu imala dva naftna terminala u koja je mogla da skladišti 32,6 miliona litara goriva.

Da je iskoristila te kapacitete i kupila gorivo prije dvije godine kada je koštalo 1,45 KM po litru, Srpska bi uštedjela čak 50 miliona KM manje.

Republika Srpska je, prilikom privatizacije Naftne indistrije, ruskom „Njeftegazinkoru“, praktično poklonila naftne terminale u Vrbanji u Banjaluci i Brezičanima kod Prijedora, da bi ih poslije nekoliko godina Rusi vratili Srpskoj u zamjenu za otpis milionskih poreskih dugova „Petrola“ (sadašnjeg „Nestro petrola“).

Terminali su vraćeni Robnim rezervama Republike Srpske koje ih nikad nisu stavile u funkciju jer je za njihovu rekonstrukciju, prema procjenama tadašnjeg rukovodstva Robnih rezervi, trebalo izvojiti nekoliko miliona KM, a koje to preduzeće nije imalo.

Zbog nagomilanih dugova prema Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i propasti saradnje sa „Farmlandom“ Robne rezerve su prije pet godina otišle u stečaj, a Srpska ostala bez bilo kakvih rezervi.

Naftni terminal u Prijedoru u međuvremenu je u postupku stečaja prodat  preduzeću „Hifa oil“ za 1,5 miliona KM, dok onaj u Vrbanji još nije ni ponuđen na prodaju zbog neriješenih imovinskih odnosa.

ERS po hitnom postupku nabavlja 10 miliona litara dizela

Za to vrijeme Republika Srpska po hitnom postupku i daleko većim cijenama nego što su bile prije samo nekoliko mjeseci kupuje gorivo za potrebe termoelektrana u Ugljeviku i Gacku.

„Elektroprivreda Republike Srpske“ pokrenula je pregovarački postupak bez objave obavještenja za hitnu nabavku dizel goriva.

- Predmet ovog postupka je hitna nabavka dizel goriva (polugodišnje količine neophodne za funkcionisanje RiTE „Gacko“ i RiTE „Ugljevik“ u iznosu od 10.214.650 litara) koja će se lagerovati u raspoloživim tankerima (Republike Srpske, robnih rezervi i slično) u skladu sa odlukom Vlade Srpske od 3. marta - navedeno je u informaciji ERS o pregovaračkom  postupku.

Od ponuđača se traže samo dva uslova kada je u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, a to je da je ovlašćen za prodaju i skladištenje dizel goriva i da ima na raspolaganju kapacitete za skladištenje i čuvanje količine goriva koju ERS namjerava kupiti.

Cijena goriva na pumpama se sada kreće oko tri KM i duplo je viša nego prije dvije godine kada se dizel mogao sipati i po cijeni od 1,45 KM.

Sada će 10,2 miliona KM, ERS platiti više od 30 miliona KM, dok je prije dvije godine tu količinu mogla kupiti za duplo manje novca.

Gavran: Samo kod nas Robne rezerve i „Lutrija“ mogu propasti

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za Capital da smo jedinstven slučaj u svijetu gdje preduzeće poput Robnih rezervi ode u stečaj, a preduzeće poput „Lutrije“ bude u gubicima ili dugovima.

- Robne rezerve su strateška firma i ukoliko se iole normalno vodi nemoguće je da ode u stečaj zato što može zarađivati samo od korištenja robe koja je u rezervama. Dakle, bilo je teško takvo preduzeće odvesti u stečaj, a s druge strane, to je toliki strateški gubitak za RS ne samo u sadašnjoj situaciji, nego generalno. One su uvijek potrebne i ne bi se smjelo dogoditi ni pod kakvim okolnostima da ih nema - smatra Gavran.

Naglasio je da će bilo kakva nabavka goriva u ovim okolnostima koštati drastično skuplje, dok su tako dragocjeni objekti poput terminala nedostupni i neiskorišteni.

Kaže da ni FBiH nije u mnogo boljoj situaciji nego Republika Srpska, iako ona i dalje ima robne rezerve i imaju ih i kantoni.

- Jedini razlog zbog kojeg se čini da je FBiH u boljoj situaciji u odnosu na Republike Srpske je što ona ima robne rezerve, a u Republici Srpskoj su potpuno propale. U FBiH rezerve postoje, ali postoji i velika netransparentnost, veoma je teško doći do informacije koliko se uopšte bilo čega nalazi u tim rezervama, tako da je teško reći koliko one sigurnosti ulijevaju. S druge strane, one se uglavnom ne koriste, nema intervencije na tržištu da bi se cijene smanjile, kao što to čini Srbija - zaključio je Gavran.

Robne rezerve Republike Srpske otišle su u stečaj 2017. godine zbog prezaduženosti.

Preduzeće je imalo milionska dugovanja prema Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a jedan od problema u poslovanju bio je i ugovor sa „Farmlandom“, s obzirom na to da su tom preduzeću na čuvanje dali krave i žitarice, a da su na kraju ostali bez svega.

Piše: Marina Č.Ljubojević