Vršnjačko nasilje u Republici Srpskoj u proteklih pet godina povećava se u kontinuitetu zbog čega je važno da definisati mjere za postupanje u narednom periodu, izjavio je načelnik Uprave za policijsku obuku Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Mile Šikman.

Šikman je istakao da se ukupan kriminalitet maloljetnika u odnosu na prijavljena punoljetna lica u kontinuitetu smanjuje u posljednjih 20 godina i danas iznosi 2,4 odsto, ali da se sa druge strane povećava udio maloljetnika koji vrše vršnjačko nasilje.

On je naveo da je MUP povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja danas u Banjaluci organizovao okrugli sto “Vršnjačko nasilje – prevencija“, koji je okupio predstavnike institucija koji se bave zaštitom djece.

Cilj je, kako je objasnio, da se razgovara o maloljetničkoj delinkvenciji, vršnjačkom nasilju, uzrocima koji dovode do tih pojava i o tome na koji način se baviti ovom problematikom i kako je spriječiti.

Pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje Nataša Cvijanović naglasila je da je Vlada Srpske opredijeljena za nultu toleranciju na nasilje, te podsjetila da je prošle godine donesen program mjera za suzbijanje nasilja i sprečavanje nasilja u osnovnim, srednjim školama i đačkim domovima.

Ona je dodala da program obuhvata 11 prioriteta i 69 mjera, te je aktuelno donošenje protokola o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja koji potpisuju četiri resorna ministra – za prosvjetu, unutrašnjih poslova, zdravlja i porodice, omladine i sporta.

Cvijanovićeva je navela da je prevencija posebno važna, rad sa roditeljima i učenicima i jačanje stručnih službi u školi, kao i svih vaspitno-obrazovnih radnika kako bi imali određena znanja da prepoznaju nasilje i reaguju u datom trenutku.

Ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić kaže da je nasilje problem cijelog društva, kao i da osim kvalitetne zakonske regulative mora postojati i određena svijest o ovoj problematici koja obavezuje na reagovanje.

– O nasilju se puno priča, a nijedan zakon ne definiše pojam nasilja. Da bismo mogli adekvatno da reagujemo, moramo znati šta je nasilje i ja bih pošla od toga – ocijenila je Rajićeva.

Kada je riječ o kaznama, Rajićeva je navela da je mjera koja se izriče učenicima vaspitna, pa tek onda disciplinska, dok nadležne institucije treba da rade na tome da se spriječi ponašanje, te da utiču da se to više ne ponovi, prenosi Mondo.