Drumovima Srpske krstari 131.441 vozilo što je više za 42.000 nego prije deset godina, a stručnjaci iz oblasti saobraćaja naglašavaju da je automobil danas nasušna potreba, a ne luksuz.

Brzina života, ali i navike i trendovi, koji se iz godine u godinu mijenjaju, dovele su do toga da je svakodnevno sve veći broj vozila na putevima Srpske. Roditelji nerijetko svojoj djeci čim postanu punoljetni poklanjaju automobil, a mnogi su i zbog prirode posla prinuđeni da putuju iz jedne lokalne zajednice u drugu, za šta im je automobil najbolji vid prevoza.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u trećem tromjesečju ove godine registrovano je 131.441 vozilo, što je 3,6 odsto vozila više nego za isti period prošle godine.

Od ukupnog broja registrovanih vozila 80,9 odsto odnosi se na putničke automobile, 9,6 odsto na teretna, 4,6 odsto na priključna vozila, a 4,9 odsto na ostale kategorije vozila. Prvi put registrovano je 8.815 vozila što je za 34,9 odsto više u odnosu na treće tromjesečje 2022. godine.

Koliko je porastao broj vozila na putevima Srpske najbolje pokazuju podaci ovog zavoda iz 2013. godine gdje je u trećem kvartalu bilo registrovano 89.056 vozila.

Zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović kazao je za “Glas Srpske” da je broj vozila u Srpskoj u konstantnom porastu.

- Bez obzira na tešku materijalnu situaciju vozilo je danas potreba. Ljudi sve manje rade tamo gdje žive i prinuđeni su da putuju zbog posla. Taj broj će se i dalje povećavati, jer je trend da dijete čim postane punoljetno dobije automobil, a kada počne raditi proda ga i kupi novi. To je trend koji se, sve su prilike, neće zaustaviti - rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, često domaćinstva imaju po dva ili više registrovanih vozila.

- Po stepenu motorizacije u rangu smo sa Srbijom i Crnom Gorom, a iza Hrvatske i Slovenije, koja u regionu ima najveći broj vozila - kaže Radović.

Naglašava da obrnut trend postoji samo u svjetskim metropolama.

- London ima manje vozila na hiljadu stanovnika od Banjaluke jer je to tamo skupo, a imaju i dobar javni prevoz. Za auto morate imati garažu, a i parking je tamo preskup - rekao je Radović.

Podaci pokazuju i da građani Srpske voze većinom stara vozila. Naime, samo 7,2 odsto su automobili starosti do pet godina, jedna trećina vozača vozi automobil starosti od šest do 15 godina, dok čak 60,2 odsto ima vozilo starije od 15 godina.

- To će i dalje biti trend, jer je to odraz ekonomskih mogućnosti stanovništva. Svi bi voljeli no­v automobil, ali nemaju novca. Prosječna starost vozila u Sloveniji je oko 11 godina, u Hrvatskoj je još bolje stanje, a sve je to odraz ukupnog standarda stanovništva, što je zemlja bogatija i građani mogu da priušte novija vozila - rekao je Radović.

Predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS Milenko Jaćimović kazao je za “Glas Srpske” da je većini zemalja pa i kod nas broj vozila na drumovima svake godine sve veći.

- To je posebno izraženo u većim gradovima kao što su Banjaluka, Mostar i Sarajevo. Nekada su porodice imale jedno vozilo, a sada imamo prosjek od dva i po vozila u porodicama od četiri ili pet članova - rekao je Jaćimović.

On je naglasio da je nekada vozačka dozvola bila luksuz, a sada je potreba.

- Mnogo ljudi jednostavno mora imati automobil zbog posla, a nekima olakšava svakodnevicu. Karte za javni prevoz otišle su u nebo, tako da je ljudima i povoljnije da imaju svoj auto - kazao je Jaćimović.

Parking

Milija Radović naglašava da je veliki problem i pronaći parking-mjesto, posebno u velikim gradovima kao što je Banjaluka. Ipak, dodaje da grad radi plan održive urbane mobilnosti, a u tom planu je i dio koji se odnosi na parkiranje, gdje bi studija trebalo da isprati trendove.

- Garaže ne bi trebalo graditi samo u centru grada. Dobar primjer je Ljubljana, gdje je dosta garaža na udaljenosti od 15 minuta od centra grada pješke ili pet minuta javnim prevozom - rekao je  Radović.

Piše: Miloš Vasiljević