Ušli su u trku za odbornike, a nisu osvojili nijedan ili su osvojili jedan-dva glasa.

Tako, prema preliminarnim rezultatima, izgleda politička stvarnost velikog broja kandidata, uglavnom u manjim sredinama, pa je iz toga lako zaključiti da ovi sa nula glasova nisu glasali ni sami za sebe, a ove druge, koji su osvojili manje glasova od prstiju jedne ruke, nije podržala ni sva rodbina i komšije.

Recimo, u Jezeru je više od 10 kandidata za koje bi se moglo reći da su u nedjelju prošli kao bosi po staklu. U ovoj maloj opštini u Srpskoj, na listi Demokratskog saveza (Demos) tri kandidata imaju nula glasova, a obrađena su sva biračka mjesta.

Mira Tomić, Pero Dević i Branka Mikić, naime, nemaju nijedan glas.

Odbornici su u Jezeru pokušali biti i Dragan Ivetić, Mira Jarić, Borislav Jerinić, te Jovan Skopljak  na listi DNS-a. I pored njihovih imena, na stranici CIK-a, juče je stajala nula.

Kao bos po staklu je prošao i Jovo Nišić na listi Ujedinjene Srpske, koji takođe nije dobio nijedan glas. Momčilo Danilović iz Socijalističke partije doživio je istu sudbinu, kao i Lepa Tomić na listi Narodnog fronta.

Jezero, međutim, nije usamljeno. U opštini Kupres (RS) Jelena Knežić, kandidat Socijalističke partije, takođe nije imala sreće, a možda ni želje da se domogne mandata, tako da ni ona nema osvojenih glasova.

Dvije kandidatkinje u ovoj opštini, na listi SDS-a, imaju samo po jedan osvojen glas, dok je dvoje kandidata SNSD-a bilo nešto "uspješnije" - imaju po dva glasa.

I u opštini Teočak, u FBiH, obrađeno je 100 odsto glasačkih mjesta. I tu su pojedini kandidati "osvojili" nula glasova, a onih koji su ispred imena sakupili jedan ili dva iksa ima na pretek.

Politikolog Nikolina Lozo kaže da manje stranke, naročito u manjim sredinama, imaju problem pri sastavljanju izbornih lista pa često posežu i za tim da na liste stavljaju ljude koji nisu članovi stranke ili su čak politički apstinenti.

- Ti kandidati i kandidatkinje često ne obavijeste ni svoje najbliže da su na listama. Vjerovatno se vode logikom da će neko od njihovih kolega sa liste za njih glasati pa ne glasaju sami za sebe. Nažalost, ti kandidati i kandidatkinje su samo broj na listi kako bi lista imala određeni broj kandidata i kako bi osvojila određeni broj glasova - kaže Lozo za "Nezavisne novine".

Politikolog Milica Marić kaže da smo, kada je zakonom određeno da se maksimalno može glasati za tri kandidata na odborničkoj listi, došli do jednog vida problema, a to je za koga sad glasati. Nekim glasačima, dodaje ona, nije ni bitno, ako ima prijatelja, kuma, druga - onda će oni i dati svoj glas. Ali, ističe Marićeva, pitanje je ko nam se nalazi na listama.

- Pretežno se obraća pažnja na kvantitet, ne na kvalitet. Na liste se postavljaju ljudi samo radi koristi, tj. broja kandidata na listama.  Čist primjer toga je što se poslije izbora desilo da neki kandidati na prebrojavanju nemaju nijedan glas. Možemo to gledati i sa druge strane, da su htjeli napraviti ponovno brojanje ako ne bi bili zadovoljni nekim drugim rezultatom, pa da se drže toga 'za sebe sam glasao' - kaže Marićeva.

Pritom, kako dodaje, pojedini pristaju da budu kandidati na listama bez želje i borbe da budu odbornici, što govori da je to lični interes.

- Podržaće stranku ispred koje su da bi ostvarili svoj cilj, ali nemaju u planu da se bore kao odbornici za svoj narod, svoju stranku. Pretežno se to i dešava u manjim opštinama, jer se misli da se ne obraća velika pažnja na same glasove - ističe Marićeva za "Nezavisne novine".