Stanovništvo BiH, gotovo svakodnevno, suočava se sa rastom troškova života i sve višim šansama da od svojih primanja ne žive, već preživljavaju.

Dok plate i penzije stagniraju ili se povećavaju minimalno, što nije dovoljno za pokrivanje i osnovnih ljudskih potreba, potrošačka korpa u avgustu ove godine premašila je 3.200 KM.

Zahvaljujući podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine moguće je uporediti cijene sada, sa onima koje su, na primjer, bile aktuelne 2020. godine.

Cijene su izražene u prosjeku, dok je procenat računat komparacijom cijena.

Namirnice skuplje za više od 100 odsto

Za istraživanje, koristili smo podatke iz februara 2020. godine i podatke iz septembra 2025. godine, kako bi uporedili pet godina rasta.

Najveće “iznenađenje” su higijenski ulošci čija je cijena porasla za 162.5 odsto, te mljevena kafa po kilogramu čiji rast cijene iznosi čak 120 procenata od februara 2020. godine, piše “Radiosarajevo”.

U februaru 2020. godine, za kilogram riže bilo je potrebno izdvojiti 3.1 KM, dok u septembru 2025. godine, za kilogram riže trebali smo izdvojiti prosječno 4.6 KM što je rast od 48.4 odsto.

Kilogram hljeba u februaru 2020. godine iznosio je prosječno 2.3 KM, dok je u septembru zabilježen rast od 65 posto. U septembru za kilogram hljeba, potrebno je bilo izdvojiti 3.8 KM.

Pšenično brašno (2020) koštalo je 1 KM, dok je za istu gramažu brašno u septembru ove godine koštalo 1.5 KM po kilogramu što je rast za 50 odsto.

Mesni proizvodi su takođe poskupjeli. Svježa pastrmka (2020) po prosječnoj cijeni iznosila je 9.8 KM, dok je u septembru 2025. cijena iznosila 13.3 KM po kilogramu. Svježa piletina (2020) po kilogramu koštala 4.6 KM, dok smo za istu u septembru ove godine morali izdvojiti 6.6 KM po kilogramu što je rast od oko 43 posto. Junetina po kilogramu iznosila je 13.2 KM prema prosječnoj cijeni iz februara 2020. godine, dok je u septembru 2025. zabilježen rast od 91 odsto, sa cijenom od 25.3 KM po kilogramu.

Jaja na komad (2020) koštala su 0.3 KM, dok je u septembru 2025. godine jaje na komad koštalo 0.4 KM po prosječnoj cijeni.

Za kilogram putera u februaru 2020. godine, potrebno je bilo izdvojiti 22 KM, dok je u septembru 2025. godine ta cijena porasla za oko 50 posto, te je bilo potrebno izdvojiti 33.5 KM po kilogramu, prema prosječnoj cijeni.

Omiljeno voće, banane i jabuke, koštale su skoro upola jeftinije, pa je za jabuke u februaru 2020. godine trebalo izdvojiti 1.5 KM. Danas, cijene jabuka se kreću oko 3 KM što je skoro stoprocentni rast. Banane su 2020. godine koštale 2.4 KM, dok je u septembru zabilježena cijena od oko 3.0 KM.

Kafa kao luksuz

Najveće iznenađenje jeste kafa, čija cijena raste i na svjetskom tržištu. U 2020. godini, kilogram mljevene kafe koštao je 13.4 KM, dok u septembru 2025. godine postiže svoju najveću cijenu do sada, sa rastom od 120 posto i iznosila je 29.5 KM.

Kilogram sitnog šećera 2020. godine iznosio je 1.2 KM po prosječnoj cijeni, dok za istu gramažu danas moramo izdvojiti 1.7 KM.

Mlijeko u tetrapaku doživjelo je rast cijena od skoro 50 posto, te danas za njega moramo izdvojiti 2.2 KM po litri. U februaru 2020. godine, koštalo je oko 1.4 KM.

Higijenski proizvodi sve skuplji

Osim hrane, poskupjeli su i higijenski proizvodi kao što je deterdžent za mašinsko pranje vešđa, koji po kilogramu iznosi 6 KM, a deterdžent za ručno pranje posuđa po litri 4.3 KM. Šampon za kosu po litri iznosi 12.2 KM, dok zubna pasta po komadu iznosi 4.0 KM (septembar, 2025).

U 2020. godini, prije proglašenja pandemije, za kilogram deterdženta za mašinsko pranje veša trebali smo izdvojiti 3,7 KM, a za deterdžent za posuđe po litri 2,9 KM.

Za higijenske proizvode kao što su šampon za kosu po litri ili zubnu pastu, trebali smo izdvojiti 9.2 KM, odnosno 3.0 KM po kutiji paste.

Higijenski ulošci, koji su potreba, a ne luksuz, prema komparaciji cijena, doživjeli su rast cijene od čak 162.5 odsto, što pokazuje da se cijena gotovo utrostručila. U septembru ove godine koštali su 4.2 KM, dok su u februaru 2020. po pakovanju iznosili tek 1.6 KM.