Broj novoosnovanih firmi u prvoj polovini godine u Srpskoj bilježi blagi pad, dok je broj ugašenih preduzeća znatno porastao, što, prema riječima stručnjaka, ukazuje na sve nepovoljniji poslovni ambijent. Jedini pozitivan trend, ističu oni, jeste rast broja stranih kompanija, koje uglavnom dolaze zbog povoljnog poreskog sistema.
Prema podacima Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u prvoj polovini godine u Srpskoj je osnovano 511 novih preduzeća, što je za šest manje nego u istom periodu lani, dok je broj ugašenih firmi porastao sa 113 na 167. Porastao je i broj novoosnovanih stranih firmi sa 127 na 140, ali je i broj ugašenih stranih kompanija skočio sa četiri na 14.
Ekonomski stručnjaci ukazuju da stranci najčešće otvaraju firme iz fiskalnih razloga, koristeći nižu poresku stopu od deset odsto, ali bez namjere za dugoročne i proizvodne investicije. Istovremeno, domaća privreda suočava se sa padom industrijske proizvodnje, nestašicom radne snage i zahtjevima za snižavanje izvoznih cijena, što dodatno opterećuje ukupni privredni ambijent.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić rekao je za "Glas" da ne postoje značajna odstupanja u broju novoosnovanih i ugašenih firmi u odnosu na prethodne godine, ali da je privredni ambijent pod velikim uticajem globalnih ekonomskih kretanja.
- Uslovi nisu povoljni za značajan rast broja novih preduzeća. Imamo pad industrijske proizvodnje, nedostatak radne snage i stalne zahtjeve za povećanje zarada i cijena energenata. Istovremeno, zapadnoevropski partneri od nas traže da snižavamo izvozne cijene - rekao je Račić.
On naglašava da je privreda pod velikim pritiskom jer mora da balansira između zahtjeva tržišta i troškova poslovanja.
- Nedostatak radne snage tjera nas da povećavamo plate, dok s druge strane moramo korigovati cijene kako bismo zadržali konkurentnost. To su ključni izazovi danas - navodi Račić.
Ističe da se u posljednjih nekoliko godina bilježi rast broja firmi sa stranim kapitalom.
- Sa jedne strane, postojeće strane firme šire poslovanje, a sa druge, javljaju se kompanije koje koriste naše poreske pogodnosti za obavljanje spoljnotrgovinskih transakcija. Posebno su aktivni preduzetnici iz regiona koji nas dobro razumiju, kulturološki i jezički, i kojima je Banjaluka logistički blizu - objašnjava Račić.
On dodaje da bi broj stranih firmi mogao biti znatno veći ukoliko bi došlo do političke stabilizacije i efikasnijeg korišćenja međunarodnih trgovinskih sporazuma.
Ekonomski analitičar i poslovni savjetnik Zoran Pavlović saglasan je da je politička nestabilnost jedan od glavnih razloga zašto se stranci teško odlučuju na veće investicije.
- Većina onih koji otvaraju firme kod nas, to čini iz fiskalnih razloga. U Srpskoj je porez na dobit deset odsto, što je osjetno manje nego u Sloveniji, Hrvatskoj ili Srbiji. To omogućava da firme formalno posluju ovdje, a zaradu iznesu van zemlje - pojašnjava Pavlović.
On navodi da je kod nas mnogo lakše osnovati trgovačku nego proizvodnu firmu, jer proizvodnja traži stabilnost, infrastrukturu i snabdijevanje.
- BiH nije sistemski uređena kao privlačna destinacija za investicije, ali jeste pogodna za one koji žele da optimizuju troškove. Nažalost, to znači da ne privlačimo strategijske investitore, već one koji žele da izvuku dobit uz minimalne obaveze - kazao je Pavlović.
Piše: Danijela Bajić