Kosa je mnogo više od estetskog ukrasa - ona je izvanredan dio ljudske biologije i ima snagu i svojstva o kojima većina ljudi rijetko razmišlja.

Svaka vlas koju vidimo zapravo je napravljena od keratina, proteina koji je mrtav, što znači da je ne možemo zaista "hraniti" izvana, već samo njegovati. Njena vitalnost potiče iz korijena smještenog u folikuli ispod kože. Jedna od najnevjerovatnijih činjenica jest njena snaga.

Pojedinačna zdrava vlas može izdržati težinu do 100 grama. Kada se to ekstrapolira, prosječna glava s otprilike 100.000 folikula teoretski bi mogla podići teret od čak 10 tona.

Kosa ima životni ciklus koji se sastoji od tri faze: anagene (faza rasta), katagene (prelazna faza) i telogene (faza mirovanja i ispadanja). U svakom trenutku, velika većina naših folikula nalazi se u anagenoj fazi, što nam osigurava kontinuirani rast.

Najduža zabilježena kosa na svijetu, koja je dostizala dužinu od nekoliko metara, bila je rezultat izuzetno duge anagene faze kod te osobe.

Zanimljivo je da boja kose zavisi isključivo od pigmenta melanina. Sijeda kosa nastaje kada folikuli prestanu proizvoditi melanin. Takođe, crvena kosa je najrjeđa, posjeduje je samo oko 1-2% svjetske populacije, a ujedno je i najdeblja. Plava kosa je najtanja i ljudi s njom obično imaju najveći broj folikula.

Konačno, kosa je i izuzetno važan forenzički dokaz. Sadrži tragove supstanci koje su bile prisutne u organizmu, uključujući minerale, pa čak i droge, što je čini svojevrsnim fizičkim zapisom o tome šta smo konzumirali.