Na besplatnu pravnu pomoć do sada su mogli računati svi građani Republike Srpske, ali to bi se uskoro moglo promijeniti jer su nadležni skrojili nova pravila prema kojima bi pojedini mogli ostati bez tog benefita.
Ministarstvo pravde Republike Srpske skrojilo je nacrt izmjena i dopuna Zakona o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u Republici Srpskoj te isti akt uputilo u fazu konsultacija.
Prema predloženim izmjenama, besplatna pravna pomoć više ne bi bila odobravana u postupcima koji se vode pred privrednim sudovima, kao ni pri registraciji pravnih lica.
Isto se odnosi i na parnice za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda, te na prekršajne i krivične postupke, kao i na registraciju preduzetničke djelatnosti, udruženja građana i fondacija.
Nacrtom je predviđeno da se besplatna pravna pomoć neće odobravati ni u postupcima pribavljanja lokacijskih uslova i građevinskih dozvola, kao ni za druge pravne radnje u vezi sa građanima.
- Besplatna pravna pomoć neće se odobravati ni za sačinjavanje privatnih ugovora, testamenata, punomoći i drugih privatnih dokumenata, osim u slučaju kada je korisnik prava na besplatnu pravnu pomoć žrtva nasilja u porodici - navedeno je u nacrtu zakona u kojem piše da pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruju lica koja ispunjavaju kriterijume propisane novim zakonom.
Obrazložanje
U obrazloženju se navodi da je Centar za pružanje besplatne pravne pomoći Republike Srpske dostavio Ministarstvu pravde inicijativu za izmjene zakona.
Podsjetili su i da je zakonom, koji je stupio na snagu polovinom 2020. godine, napravljen značajan iskorak u sistemu besplatne pravne pomoći, ali da su u praksi uočene određene poteškoće u njegovoj primjeni, kao i neusklađenosti pojedinih odredbi.
Jedan od problema je i to što trenutni zakon predviđa pravo na besplatnu pravnu pomoć za sva lica, bez obzira na imovinski status.
- U praksi se pokazalo da takva zakonska odredba dovodi do preopterećenosti Centra, što utiče na efikasnost rada i kvalitet pružanja besplatne pravne pomoći - navedeno je u obrazloženju.
Poseban problem predstavlja i naplata troškova postupka u korist budžeta Republike Srpske.
Prema važećem zakonskom rješenju, ukoliko korisniku besplatne pravne pomoći budu dosuđeni troškovi postupka, dužan je da taj iznos uplati u budžet Republike Srpske.
Međutim, u praksi su se pojavile brojne poteškoće prilikom naplate tih sredstava od stranaka koje su imale besplatno zastupanje.
Zbog toga je Centar za pružanje besplatne pravne pomoći često primoran da, putem Pravobranilaštva Republike Srpske, pokreće parnične postupke protiv stranaka koje su naplatile troškove postupka, ali ih nisu uplatile u budžet.
- To dovodi do dodatnih finansijskih troškova i opterećenja budžeta. Prema podacima, u 2025. godini strankama koje je zastupao Centar dosuđeno je 58.892 KM troškova postupka, dok je tokom godine naplaćeno svega 9.570 KM - navedeno je u nacrtu zakona.
Donošenjem izmjena zakona, kako se navodi, trebalo bi da budu otklonjeni problemi uočeni tokom petogodišnje primjene postojećeg rješenja, kao i da se omogući efikasniji rad Centra za pružanje besplatne pravne pomoći.
Revizija
Pružanjem besplatne pravne pomoći bavili su se i revizori koji su u izvještaju revizije učinka "Funkcionisanje besplatne pravne pomoći" naveli da funkcionisanje besplatne pravne pomoći nije efikasno.
- Utvrđeno je da Centar za pružanje besplatne pravne pomoći nema mehanizme kako bi osigurao da se dosuđeni troškovi postupka, koji predstavljaju prihode od pružanja javnih usluga, uplate u korist budžeta Republike Srpske. Shodno navedenom, uvažavajući uočenu problematiku prilikom primjene predmetnog zakona ukazalo se neophodnim da se iznađu nova zakonska rješenja koja će omogućiti bolje funkcionisanje nadležnog Centra - piše u zakonu.
