Manifestacija „Momo Kapor: čuvar adrese“, posvećena stvaralaštvu Mome Kapora, jednog od najznačajnijih domaćih književnika, slikara i publicista 20. vijeka, završena je večeras u Istočnom Sarajevu.

Posljednjeg dana manifestacije, u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo održano je književno veče posvećeno Momi Kaporu, na kojem su učestvovali akademik Matija Bećković, dr Sandra Rašković Ivić i prof. dr Darko Đogo.

Kako ističe dr Sandra Rašković Ivić, velika je čast i zadovoljstvo govoriti o Momi Kaporu – Sarajliji, Beograđaninu, građaninu svijeta.

- Momo je bio prijatelj mog oca Jovana Raškovića i moj kum. Ja neću o njemu govoriti kao o piscu, slikaru, političaru, već o onome što je on meni značio i večeras ću podijeliti neke situacije vezane za druženje njega i mog oca i daću moje viđenje Mome Kapora – rekla je ona.

Momu Kapora, dodaje, jedan dio Sarajeva nije razumio.

- Vjerujem i nadam se da će dio Sarajeva koji ne razumije Momu Kapora jednog dana vratiti ona osjećanja koja je imao prije devedesetih godina – rekla je ona.

Profesor doktor Darko Đogo istakao je da je djelo Mome Kapora jedno od temeljnih osnova na kojim koncept Srpskog Sarajeva postoji.

- Da bismo imali grad, nisu dovoljni beton i staklarija, već je potrebno imati kulturu. I to ne bilo kakvu kulturu, nego takvu koja će ovaj grad učiniti samorazumljivo dijelom srpskog kulturnog prostora, kome je Kapor pripadao – rekao je on.

Foto: Predrag Krstović/ Centar za kulturu i informisanje Istočna Ilidža

Đogo je istakao, da je u današnjoj šetnji Sarajevom, primijetio da u četiri izloga sarajevske „Svjetlosti“ nema izloženih dijela Mome Kapora.

- Pisac koji je dao nemjerljiv doprinos kulturnoj imaginaciji kako jedan kulturan čovjek, pa i Srbin, zamišlja život u Jugoslaviji proteklih sedamdeset godina. To znači da je Kapor prognan iz Sarajeva, a gdje će prognani Kapor naći mjesto nego u Srpskom Sarajevu, koje je stvarao svojom pjesmom, dolaskom i predavanjima studentima – rekao je on.

Kapor je nekoliko puta proganjan iz Sarajeva, podsjetio je Đogo, te je poput svih sarajevskih Srba imao „neku vrstu ambivalentne zaljubljenosti u Sarajevo“.

- On se, za života vraćao i trudio se da Sarajevu podari ono što ono tvrdi da već ima – duhoviti i plemeniti odnos prema životu. Očigledno da se, iza šaljivog lica, krije teški kompleks i želja da se kulturni prostor isključivo prožme jednim narodom, jednim kulturnim sadržajem, a Momo Kapor se širinom lika nije uklapao u tu sitnu čaršijsku računicu. On je bio sarajevski pisac, i više od toga, a Sarajevo nije opraštalo nečaršijske pisce – istaka je Đogo.

Kako naglašava, potrebno je da Kaporov duh i šarm, u ružnom vremenu u kojem živimo naprave razlog da se smijemo.

Pokrovitelji i organizatori trodnevne manifestacije su Filozofski fakultet Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Kulturni klub „Fronesis“, grad Istočno Sarajevo, te opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža.

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajeva Vladan Bartula istakao je da su o Momi Kapor večeras govorili eminenti stručnjaci, koji su ponudili svoje viđenje Kapora, te da se nada da je publika uživala.