Zbunjujuće riječi u svijetu nauke

05.07.2018. 14:43
0
IZVOR: opusteno.rs

Mnoge fraze i riječi koje koristimo u svakodnevnom govoru imaju različito značenje unutar naučnih krugova. Neki naučnici smatraju kako bi takve izraze jednostavno trebalo zamijeniti novima, ali to bi moglo samo stvoriti dodatne probleme.

Ukoliko riječ “teorija” zamijenimo nekom drugom, onda je gotovo neizbježno da nova riječ takođe bude pogrešno shvaćena. Umesto toga potrebna je bolja naučna edukacija koja će pomoći ljudima da shvate riječi kojima naučnici definišu našu stvarnost.

  1. Teorija

Teorija je verovatno najčešće pogrešno protumačeni naučni pojam. Fraza: “to je samo teorija” – predstavlja učestali napad na naučne teorije od ljudi koji ne razumiju izraz. Koliko ste puta čuli da protivnici evolucije koriste frazu: evolucija je samo teorija?

Teorije u naučnom svijetu predstavljaju vrhunac nauke i široko su prihvaćene unutar naučne zajednice. Teorija nije samo nasumična ideja do koje su došli naučnici. Ona je detaljno testirana i pokazala se istinitom prilikom mnogobrojnih eksperimenata. Iako teorije nikada ne mogu biti dokazano tačne (da, i gravitacija je samo teorija), one imaju dokaze koji podupiru originalnu ideju i demonstriraju njihovu istinitost.

  1. Model

Model je takođe problematična riječ zbog nekoliko razloga. Prvo, naučni model (u većini situacija) je način kvantifikovanja određenih prirodnih događaja kako bi nam ta kvantifikacija pomogla u boljem razumijevanju.

Naučnici provode mnogo vremena upoređujući razne modele, menjajući ih i radeći na tomu da model učine što preciznijim. Ogromni konsenzus u vezi klimatskih promena dolazi iz klimatskih modela. Kako prikupljamo više podataka, proučavamo načine na koji biosfera funkcioniše, možemo usavršiti naše klimatske modele. Ovo nam daje uvid u sve više dijelova klimatske slagalice, koja nas može voditi do uznemirujućih zaključaka u vezi naše okoline.

  1. Skeptik

„Budu skeptičan, ali kada pronađeš dokaz, prihvati dokaz.

Ovaj citat Majkla Spektera na odličan način opisuje kako bi trebao izgledati stvarni skepticizam. U današnjoj medijskoj mašineriji, izraz skeptik često se primjenjuje za ljude koji prihvataju pseudonauku jer su skeptični prema nauci.

Taj izraz tim ljudima daje malo prevelike zasluge. Generalno, oni ignorišu dokaze. Majkl Man, naučnik sa univerziteta Pensilvanija govori kako odbijanje nauke na osnovu slabih dokaza nije skepticizam već čisto negiranje.

Istinski skeptik pogledaće sve načune dokaze koji su raspoloživi, pa ih analizirati bez ikakve pristranosti.

  1. Značajnost

Značajnost je još jedan veliki problem koji se često koristi kroz frazu statistički značajno. Ovu frazu čujemo svakodnevno kada pokušava objasniti nešto veoma važno. Zabilježen je statistički značajan porast autizma kod djece koja su vakcinisana (a autizam se javlja u periodu kada treba decu vakcinisati i dosta veći procenat djece je vakcinisano) – jedna je od fraza koja se mogla često pročitati u novinama.

Prvo, iz načune perspektive, značajno ne znači važno. Statistički govoreći, nešto što je značajno je nešto što je malo vjerovatno da će se dogoditi nasumičnim događajem. To nužno ne znači da postoje suvisli rezultati.

Ukoliko je načni eksperiment postavljen tačno, onda statistička značajnost može otkrivati mnogo toga. Ukoliko je eksperiment postavljen loše, kao u slučaju mnogih pseudonauka, ta značajnost ne znači ništa jer varijable nisu bile kontrolisane.

  1. Prirodno

Prirodno je postala riječ koja definiše zdravlje i vitalnost; Farmaceutske kompanije su neprijatelji, oni promovišu zavisnost od lijekova. One su nemoralne i vođene su pohlepom. Zašto uzimati lijek kada biljka može rešiti problem? Vrijeme je da se vratimo prirodnim medicinskim alternativama –  iako je ovo citat od Tima Storma, on ukratko sumira mišljenje mnogobrojnog stanovništva.

Treba imati na umu da sve što je prirodno ne mora biti dobro za vas. Prirodno jednostavno znači – postojanje u prirodi. Arsen je prirodan i verovatno ga ne želite koristiti kao prirodni lijek.

Čak i prirodne stvari koje su dobre, morate uzimati u umjerenim dozama (npr. so ili vodu). Reklamne kompanije koje promovišu takve proizvode često koriste razne lažne tvrdnje, a kada ljudi povjeruju takvim oglasima i okrenu leđa medicini – može doći do teških zdravstvenih komplikacija.

Komentari 0
Povezane vijesti
Koja je razlika između činjenice, hipoteze, teorije i zakona u nauci Koja je razlika između činjenice, hipoteze, teorije i zakona u nauci
Najčitanije
  • Preminula mlada reprezentativka BiH
    14h 53m
    0
  • Manastir Veselinje i Glamočki novomučenici (VIDEO)
    22h 36m
    0
  • Pogledajte kako izgleda kuća u kojoj se krio Alija Balijagić
    13h 17m
    1
  • Meteorolozi upozoravaju: "Slijede burna 24 sata"
    12h 9m
    0
  • Željko Pržulj: Lukavac 25
    10h 41m
    2