Šire područje planine Zelengore, od Neretve do Drine, velika je neopojana grobnica više hiljada vojnika đenerala Draže Mihailovića, stradalih krajem, a i nakon zvaničnog završetka Drugog svjetskog, istaknuto je u Foči na promociji knjige "Komunistički zločini nad JVuO - od Ravne gore do Zelengore".

Monografija, čiji su su autori oficiri u penziji Mitar Kovač, Miloje Pršić i Petko Rašević, te sveštenik Milorad Ostojić predstavljena je u Muzeju “Stara Hercegovina”.

Recenzent knjige Radovan Kalabić kaže da je ovo djelo veliki događaj u domaćoj srpskoj istoriografiji, jer je ova tema u Srbiji malo obrađivana i o njoj se malo znalo, za razliku od srpske emigracije u kojoj se pisalo o velikom stradanju kraljeve vojske, poput teksta majora Aleksandra Miloševića, koji je i ovdje citiran.

- Ova knjiga ima dva posebna vrednosna sloja- prvi je saznajni, a drugi je delatni, koji se tiče podizanja spomen-obeležja na Zelengori. Poruka knjige je da ako ne odamo poštu žrtvama našim, pitanje je koliko kao njihovi potomci imamo pravo da očekujemo bilo šta dobro u budućnosti - kaže Kalabić.

Jedan od autora Mitar Kovač rekao je da je bio cilj da na nov način prikažu istinu o velikom stradanju Jugoslovenske vojske na kraju i poslije zvaničnog završetka rata.  On navodi da do sada u istoriografksim izvorima nema dovoljno preciznih i jasnih podataka o ukupnoj brojci stradalih vojnika.

- Obično ta brojka nije prelazila 9.600, a ova istraživanja pokazuju da je samo od linije Bradina-Ivan Sedlo pa do Drine stradalo između 22.500 do 23.000 vojnika, oficira i civila, koji su krenuli 1944. godine na prostor tadašnje Nezavisne države Hrvatske - kaže Kovač.

General-major u penziji, koji je rodom iz Kalinovika, ističe da je od velikog nacionalnog značaja što je na Zelengori započeta gradnja crkve sa kriptom i muzejskom postavkom, koja će ukazivati na istinu o tom kolektivnom stradanju srpskog naroda.

 - Radi se o komunističkom zločinu, da su i nakon završetka rata uhvatili veliki broj pripadnika JVuO, poubijali ih u jami Ponor kod Miljevine, u Drini i u ovom rejonu istočnih oboda planine Zelengore - rekao je Kovač.

Posebna vrijednost knjige su svjedočenja koja je zabilježio sveštenik Milorad Ostojić, paroh u Miljevini i Kalinoviku nakon Drugog svjetskog rata. On je od 1968. godine dvije decenije službovao na prostoru od Pljevalja do Sarajeva i od svojih parohijana je slušao o velikim mukama vojnika iz Srbije.

- Na raznim slavama, svadbama, crkvenim sastancima pričalo se o tom stradanju Dražinih mučenika. To je jedno veliko neopojano groblje od Lukova kod Konjica, pa do Foče i Ustiprače - navodi Ostojić.

U selu Lukovo, gdje je godinama išao na slavu kod porodice Perućica, saznao je da je tu bio početak velikog stradanja.

- Oko 500 ih je tu stradalo, na jednoj poljani, a onda su se spuštali niz jednu strminu prema rijeci Jezernici, to je kozja staza kojom su prošli, tu je jedno pet, šest potoka, a tada je pala strašna kiša koja je Jezernicu pretvorila u jezero i tu ih je stradalo nekoliko hiljada, tako su mi pričali, da ih je Jezernica odnijela u Neretvu - prenosi Ostojić svjedočenja mještana.

U selu Romani kod Kalinovika sveštenik je saznao o stradanju đačke čete, koja je tu sahranjena.

- Čovjek koji je učestvovao u sahrani đačke čete mi je pričao da je tu stradalo negdje oko 150 golobradih momaka, pobijeni su u zasjedi. Prethodno su kada su išli kroz Bosnu imali neku olimpijadu, držali su se stalno na okupu, i tu su svi skončali - dodao je Ostojić.

Na Zelengori je u maju 1945. godine zarobljen, a potom u Sarajevu strijeljan, i Milan Kalabić, maloljetni sin potpukovnika Nikole Kalabića, koji je imao nepunih 15 godina. Ostojić u knjizi prenosi svjedočenje Josifa Miletića iz sela Daničića kod Foče o sprovođenju 380 zarobljenih vojnika, oficira i sveštenika iz Foče u Sarajevo, među kojima je bio i Milan Kalabić.

- Kako mi je pričao, sprovedeni su preko Vraca u Sarajevo u neki Filipovića lager, tu su razdovojili oficire od ostalih, i tog Kalabićevog sina, i izgleda da su ih poslije sve tamo streljali - naveo je Ostojić.

Vršilac dužnosti direktora Muzeja „Stara Hercegovina“ Danko Mihajlović ističe da je ova knjiga važno svjedočanstvo o bratoubilaštvu, slomu JVuO i propratnom teroru nad borcima koji su se predali, a koji su izvršile nove komunističke vlasti.

- Nije cilj naše ustanove da podstiče novu mržnju, već da objektivnim saznanjima i istraživanjima detaljno predoči te događaje i na taj način ih sačuva od zaborava, žrtvama oda pijetet, a mladim generacijama bude pouka da se bratoubilaštvo nikada više ne bi smjelo desiti, naročito malim narodima kao što je srpski, koji je nažalost demografski mnogo potisnut sa ovih prostora. Knjiga je značajna što donosi svjedočanstva koja je prikupio prota Milorad Ostojić, pouzdana saznanja mještana o grobnicama i mjestima gdje su zarobljeni vojnici stradali, a takođe i autorski tim u kojem dominiraju bivši oficiri daje novo gledište sa vojnog stanovišta koje će i budućim istraživačima omogućiti da bolje i lakše sagledaju te događaje - rekao je Mihajlović.

On je podsjetio da je u ovoj ustanovi ranije promovisana knjiga „Bosanska golgota“ srpskih istoričara Bojana Dimitrijevića i Nemanje Devića, a prikazan je i kratki dokumentarni film fočanskih srednjoškolaca „Ponor- pravo na sjećanje“, tako da promocija ove knjige daje zaokruženo gledanje na nesrećna dešavanja s kraja Drugog svjetskog rata.

Novinar: Igor Janković