Višegodišnji zastoj u usklađivanju propisa o bezbjednosti hrane u BiH sa standardima Evropske unije ozbiljno ugrožava zdravlje potrošača i nanosi štetu domaćoj privredi, upozoravaju iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.

Prema njihovim navodima, najnoviji evropski standardi koji se odnose na maksimalno dozvoljene količine pesticida, aditiva i kontaminanata nisu ugrađeni u domaće zakonodavstvo, iako je Evropska unija u međuvremenu usvojila brojne izmjene s ciljem jačanja zaštite zdravlja ljudi.

- U posljednje četiri godine došlo je do ozbiljnog zastoja u usklađivanju propisa, zbog čega građani BiH nemaju isti nivo zaštite kao potrošači u Evropskoj uniji - ističu u Agenciji.

Pravilnik

Kako navode, pravilnik o maksimalnim novoima ostataka pesticida u BiH posljednji put je usklađen 2021. godine, dok su propisi o prehrambenim aditivima ostali nepromijenjeni od 2020. godine.

Za to vrijeme, EU je precizno definisala nove limite za ostatke pesticida, kao i najveće dozvoljene količine kontaminanata poput mikotoksina, teških metala, dioksina i policikličnih aromatskih ugljikovodika.

Posebno upozoravaju na kumulativno djelovanje pesticida i rizik od aditiva koji su u međuvremenu zabranjeni u EU.

- Dugotrajan unos prekomjernih količina ostataka pesticida može izazvati ozbiljna oštećenja zdravlja, a dodatni problem je prisustvo supstanci koje su u Evropskoj uniji već proglašene nebezbjednim - naglašavaju u Agenciji.

Kao primjer navode aditiv titanijum-dioksid (E171), koji je od 2022. godine zabranjen u EU nakon što je Evropska agencija za sigurnost hrane utvrdila da može biti genotoksičan, a ranije se koristio u brojnim slatkišima i proizvodima namijenjenim djeci.

Ekonomske posljedice

Neusklađeni propisi, osim po zdravlje građana, imaju i direktne ekonomske posljedice. Zabilježeni su slučajevi vraćanja pošiljki hrane sa granica Evropske unije zbog prisustva akrilamida, koji u BiH nije regulisan, kao i odbijanja pošiljki na granici BiH koje su bile usklađene sa propisima EU, ali ne i sa zastarjelim domaćim pravilima.

- Propisi o hrani su temelj zaštite potrošača, javnog zdravlja i nesmetane trgovine. Njihova neusklađenost direktno pogađa i proizvođače i uvoznike - poručuju iz Agencije, dodajući da su se zbog ovakve situacije obraćala i diplomatska predstavništva pojedinih zemalja.

Iako, kako navode, trenutno ne postoji puna podrška svih nadležnih entitetskih institucija, u Agenciji ističu da kontinuirano prate izmjene zakonodavstva EU i pripremaju nacrte propisa.

- Čim se steknu uslovi, ti propisi će biti upućeni u proceduru usvajanja, jer zdravlje građana i interesi privrede moraju biti iznad političkih i partikularnih interesa - naglašavaju u Agenciji, podsjećajući da je usklađivanje zakonodavstva i jedna od obaveza BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.