Posljednjih godina, pa i decenija, postalo je uvriježeno mišljenje da mladi moraju ići na studije jer su bez fakultetske diplome bezvrijedni. Bez obzira na zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem, koji nije u skladu sa potrebama tržišta rada, velika se većina mladih odlučuje na upis fakulteta poslije završene srednje škole.

Neko ima afiniteta prema tehničkim fakultetima, neko prema društvenim, ali učiniti pravi izbor nije nimalo lak zadatak. Najčešće, i kad završe fakultet, mladi se nalaze u situaciji da posjeduju diplomu, ali ne i vještine i kompetencije neophodne za stvaranje i napredak u karijeri. Sa druge strane neizvjesnost oko budućeg zaposlenja otežava sam izbor.

Da li će korišćenje videokonferencijskih alata za organizaciju predavanja, do kog je dovela pandemija virusa korona u svijetu, a kako je najavio Ministar Rajčević preći na najčešći oblik nastave u budućnosti, ostaje nam da vidimo.

Kad se već mijenja način slušanja predavanja, pravo je vrijeme i da se na našim univerzitetima uradi temeljna promjena nastavnih planova i programa, tako da budu moderni, praktični i usklađeni sa tržišnim potrebama.

Izbor mjesta studiranja takođe nije lak, pogotovo što je to pitanje povezano i sa usmjerenjem odnosno profilom fakulteta. S obzirom da to pitanje direktno utiče i na demografsku sliku, zanima nas gdje će naši budući akademski građani početi studirati?