Nedostatak ljekara u pojedinim domovima zdravlja sve je izraženiji, zbog čega rukovodioci ovih ustanova predlažu sistemska rješenja kojima bi se obezbijedilo da mladi doktori najprije provedu godinu do dvije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a tek potom odlaze na specijalizacije.
Problem odliva ljekara iz domova zdravlja, tvrde, nije od juče. Uprkos izmjenama zakona kojima je produžen radni vijek ljekarima do 68 godina života, broj porodičnih doktora i dalje opada. Domovi zdravlja upozoravaju da bi, ukoliko se ne obezbijede sistemska rješenja, uskoro moglo doći do ozbiljnog ugrožavanja primarne zdravstvene zaštite. Dom zdravlja Prijedor uputio je nadležnim institucijama u Srpskoj inicijativu za izmjene Pravilnika o planu i programu specijalizacija i subspecijalizacija na način da jedan od uslova za učešće na konkursu, osim iz oblasti porodične medicine, bude dokaz o minimalnom radnom stažu na primarnom nivou od 12 mjeseci ili 24 mjeseca.
Direktor ove zdravstvene ustanove Miloš Marjanović naveo je da mogućnost da ljekari neposredno nakon završenog fakulteta i zaposlenja, bez obzira na dužinu radnog staža, konkurišu za specijalizacije utiče na nedostatak ljekarskog kadra u zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa.
- Doktori medicine, najčešće nakon samo nekoliko mjeseci rada u primarnom nivou, napuštaju ustanovu i odlaze na specijalizaciju u ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa, pri čemu se ne dovodi u pitanje samo organizovanje rada u ustanovi, već se obesmišljava projekat porodične medicine, jer između ponuđenih specijalizacija iz drugih grana medicine, doktori ne razmišljaju o izboru specijalizacije iz porodične medicine - rekao je Marjanović.
On je naglasio da je neophodno naći sistemska rješenja za prevazilaženje ovog aktuelnog problema, jer je u suprotnom realno očekivati nastavak trenda smanjivanja broja porodičnih ljekara, kao i ljekara drugih specijalnosti u domovima zdravlja.
- Sama činjenica je da su u posljednje četiri godine u Domu zdravlja Prijedor samo dva doktora prihvatila da idu na specijalizaciju iz porodične medicine dosta je ružan podatak za ovu problematiku - istakao je Marjanović, podsjetivši da je ova ustanova lani inicirala i da se manjak ljekarskog kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite prevaziđe izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na način da se omogući angažovanje doktora medicine, korisnika starosne penzije po osnovu ugovora o radu ili ugovora o djelu.
Direktorica Doma zdravlja u Bijeljini Danijela Đukin rekla je za "Glas" da mladi ljekari, nakon završetka fakulteta, najprije moraju da steknu osnovna znanja i vještine u praksi, kako bi sami postali svjesni šta žele da rade i koju specijalizaciju da odaberu.
- Nije dobro da odmah prihvate ono što im se ponudi, ali ne treba ni puno da čekaju, jer onda dolazimo u situaciju da ljekari uđu u četvrtu deceniju života, a da još čekaju specijalizaciju. Kada neko sa 50 i kusur godina tek završi specijalizaciju, postavlja se pitanje šta ustanova može da dobije od njega. Zato smatram da na usavršavanje treba slati mlade ljude, ali ne odmah po završetku fakulteta, već nakon što steknu malo iskustva - istakla je Đukin.
Predsjednik Aktiva direktora domova zdravlja RS Vladimir Marković kaže da inicijativa o uvođenju obaveznog rada mladih ljekara u domovima zdravlja ima podršku većine direktora.
- To je dobar prijedlog koji bi u velikoj mjeri olakšao rad ovih ustanova, posebno u ruralnim sredinama, gdje je još teže doći do kvalitetnih ljekara. I posljednja izmjena zakona, kojom je pomjerena starosna granica za odlazak u penziju, djelimično je ublažila problem, ali ova inicijativa bi na duži rok mogla da uredi situaciju. Na taj način bi mladi doktori imali obavezu da svoj prvi radni angažman ostvare u domu zdravlja, a tek nakon toga da odlučuju o odlasku na sekundarni ili tercijarni nivo. Siguran sam da bi ovaj model pomogao u značajnoj mjeri - naglasio je Marković.
Stimulacija
Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS Draško Kuprešak kaže da očigledno i dalje postoji disbalans između broja ljekara koji odlaze u penziju i nedovoljne produkcije novih doktora medicine.
- Taj balans mora se ispraviti već na nivou medicinskih fakulteta. Jedna od prvih mjera trebalo bi da bude stimulacija specijalizantima, po modelu Slovenije, koja daje po 1.000 evra. Kada bi mladi ljudi mogli sigurno računati na dodatna sredstva, mi bismo ih lakše zainteresovali za porodičnu medicinu. U Sloveniji je takav pristup već dao rezultate i značajno povećao broj onih koji biraju ovu specijalizaciju - naglasio je Kuprešak.
